Capak i Trobonjača za ‘Slobodnu‘: Kraken je među nama, samo ga nismo još detektirali. Opasan je iz jednog razloga

Kraken, odnosno XBB.1.5, podvarijanta omikrona koja trenutačno dominira SAD-om, više od 50 posto svih slučajeva u SAD-u i koji je detektiran u velikoj većini europskih država, još uvijek službeno nije prisutan u RH.

- Osobno sam siguran da je on došao i u Hrvatsku, ali ga mi još uvijek nismo u Hrvatskoj i detektirali. Posljednji sekvencionirani uzorci su iz prosinca prošle godine i tada ga nismo detektirali. Idući tjedan bi trebali biti sekvencionirani uzorci iz siječnja, pa ćemo onda vidjeti - rekao nam je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Taj kraken, prema do sada svemu viđenom, dobro izbjegava zaštitu imunološkog sustava koje su stvorile prethodne infekcije ili cijepljenje.

- Prije svega moram reći kako se nikako ne slažem da se podvarijante virusa nazivaju tako zvučnim imenima, kao što je ovo - kraken. Ta imena daje im Gregory Ryan, evolucijski biolog iz SAD-a, i on kaže da im imena daje iz grčke mitologije (Kentaur, Minotaur...), jer već sada ima više od 650 podvarijanti omikrona (bez alfe, delte...) i po njemu ih tako najbolje razlikujemo. Zbog čega se ne slažem s davanjem tih zvučnih imena? Pa iz jednostavnog razloga što tako zvučna imena više plaše ljude nego sami virus - kazuje nam prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.

Taj kraken, ili XBB.1.5 virus, prema svemu sudeći, ne izaziva teže oblike bolesti.

- Ne, ne izaziva teže oblike bolesti od prijašnjih omikron varijanti, odnosno podvarijanti. A kao što znamo, omikron je blaži i od alfe i od delte. Zašto je opasan? Pa zato što se najlakše prenosi, jako se brzo širi i u sebi ima mutaciju F486P koja se dobro lijepi za stanice i daje mu otpornost na prijašnje imunizacije - objašnjava dr. Trobonjača.

Kraken se proširio i po Singapuru.

- On je vrlo važan jer se radi o virusnoj rekombinanti. Kao što znamo, mutacije nastaju mutacijama, ali ovo je prvi put da se dogodila rekombinanta i zbog toga je ova podvarijanta ispred svog "imena", odnosno oznake dobila slovo X i dala je soj koji se jako brzo proširio po svijetu. To je dokaz da se virus može mijenjati pojedinačnim mutacijama, ali i rekombinacijama - veli dr. Trobonjača.

Što je rekombinacija?

- Kada je jedna stanica zaražena s dva različita virusa i oni proizvedu treći virus, uz pomoć genoma s jednog i drugog virusa. Do sada smo imali 21 ključnu mutaciju, međutim, sada, kada vidite rekombinaciju, onda postajemo svjesni da broj rekombinacija može biti ogroman i mogu od toga nastati mnoge virusne podvarijante - zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.