Od 30 osoba preminulih od COVID-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u studenom ove godine, osmero (26,7 posto) je bilo potpuno cijepljeno, a 22 necijepljeno (73,3 posto), navodi dr. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. U dubrovačkoj bolnici, u utorak su bila hospitalizirana 44 pacijenata, od toga je petero na respiratoru. Teška klinička slika ne zaobilazi mlađu i inače zdravu populaciju.
- U ovom valu, nažalost, imamo i mlađih ljudi u Jedinici intenzivnog liječenja. U Engleskoj i drugim europskim zemljama smo imali priliku vidjeti kako virus ne napada samo starije ljude, iako nije lijepo dijeliti pacijente jer kad kažete da je netko starije životne dobi ili s komorbiditetima, kao da nema pravo na život. Međutim, uistinu je uočljivo u ovom valu kako zdravlje i mladost nisu jamstvo da ćete oboljeti od lakšeg oblika bolesti COVID-19, čak i kod djece – kaže dr. Marija Doršner, voditeljica Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu.
Dr. Doršner upozorava kako treba biti izuzetno oprezan s ovim virusom, jer izaziva teške kliničke slike, napada više organskih sustava i, nažalost, može dovesti do najgoreg ishoda. Osim što izravno oštećuje stanicu, ne samo pluća, napada i srce i bubrege, on potiče nenormalnu obrambenu reakciju organizma. Kod ovog virusa, objašnjava sugovornica, izražena je reakcija obrambenog sustava na prejak i agresivan način tako da i sama naša antitijela uništavaju organe. Organizam u tim slučajevima počne raditi sam protiv sebe.
- Kao voditelj Intenzivne, mogu reći da nam je i dalje više od 80 posto pacijenata necijepljeno, a kad cijepljeni razviju težu kliničku sliku ipak lakše prolaze od necijepljenih. Vidi se da cijepljenje ima svoj učinak i nosi ogromnu zaštitu od ovog virusa. Pacijenti kod nas u šok sobu dođu u teškom stanju i nisu više u stanju razmišljati o različitim situacijama, a podatak o cijepljenju nam je dostupan u evidenciji. Rodbini nikad ne postavljamo pitanja zašto se netko nije cijepio, dovoljno im je teško i bez takvog propitivanja. Međutim, sama rodbina često otpočne tu temu i vidi se da ih to muči. Život bližnjega je ugrožen, ishod je neizvjestan, muči ih to pitanje jesu li oni mogli nešto učiniti – kaže sugovornica.
U dubrovačkoj bolnici zabilježeni su slučajevi hospitalizacije djece, rodilja i trudnica zaraženih koronavirusom, ali, srećom, nitko od njih nije završio u Jedinici intenzivnog liječenja.
- Nažalost, dr. Marko Kutleša iz Klinike Fran Mihaljević u Zagrebu je neki dan izvijestio javnost kako su kod njih dvije rodilje na intenzivnom liječenju, što su posebno teške situacije. Umjesto da se vesele lijepom događaju, novorođenom djetetu, oni ne znaju hoće li majka ostati živa. Ovaj virus napada sve dobne skupine – kaže dr. Doršner.
Dubrovačka bolnica se i u vremenima velikog broja pacijenata na intenzivnom liječenju nije našla u situaciji da nedostaje respiratora. Štoviše, priskočila je u pomoć šibenskoj bolnici kojoj je nedostajalo respiratora, dok su u Dubrovniku samo tri pacijenta bila na intenzivnom liječenju. Na raspolaganju im je 19 tzv. ‘kućnih‘, odnosno nepokretnih respiratora koji stoje uz pacijenta i ne mogu se pomicati, te još četiri transportna. Potaknuti slikama iz Bergama, na vrijeme su priskrbili dovoljno uređaja, a u tome su pomogli Grad Dubrovnik i Ministarstvo zdravstva. U ovom četvrtom valu, jedan pacijent dubrovačke bolnice transportiran je u KBC Split. Radilo se o mlađoj osobi kojoj je bilo nužno liječenje ECMO-om (ekstrakorporalna membranska oksigenacija), uređajem koji nadomješćuje rad pluća i srca.