Kako se 2022. bliži, Zapad pokušava shvatiti sljedeći potez ruskog predsjednika na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči. I priprema "agresivni paket" sankcija ako Vladimir Putin odluči ponovno otimati zemlju u Ukrajini, donosi Slobodna Dalmacija.
Napetosti su sada na najvišoj razini od 2014., kad je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala "male zelene čovječuljke" u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna ruska invazija Ukrajine sad je realna mogućnost, piše američki CNN. No, Putin ima i privilegij da ne mora mariti za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i prvi može vući poteze.
Europa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. S obzirom da 40 posto uvoznoga plina u Europsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već demonstrirao svoju sposobnost da matira Zapad ograničavanjem proizvodnje i prijetnjom zamračenja diljem kontinenta.
Putinova igra je svojevrsni SSSR 2.0, koji nastupa gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, obilježenom strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i brige zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Joea Bidena.
Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unatrag, samo pročitajte njegov esej s više od 5000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom – tvrdi za CNN analitičar Michael Bociurkiw. Ili uzmite u obzir njegove odlučne zahtjeve za vetom na to tko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO-u nakon 1997. godine.
Bez ispaljenog metka, Putin je uspio uvaliti Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog ruskog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. rujna i 5. prosinca, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetke tisuća vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice.
Izvješća američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje i do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad. Još jedan juriš povećao bi teritorij zauzet 2014. kad je Rusija protuzakonito anektirala Krim i poslala borce u industrijaliziranu istočnu regiju Donbas. S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba poluotoka za vodom.
Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je angažirana i u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakiranje jednog od najvećih američkih cjevovoda, širenje dezinformacija o cjepivima protiv koronavirusa, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju. Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se smatra "posljednjim diktatorom Europe", bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući kritičare i opoziciju, natjeravši Ryanairov mlažnjak na prinudno slijetanje radi hapšenja novinara i orkestrirano šaljući migrante prema granici s Europskom unijom.
Europski čelnici odgovorili su s zadrškom na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga natjerati za pregovarački stol. To bi mogao biti znak da se Europska unija boji kako bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina. Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerojatno naučila lekciju iz oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako ih se isključi iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, čime im Zapad prijeti.
Slučajno ili ne, Rusija i Kina najavile su zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom financijskom sustavu i ograničila transakcije u američkoj valuti. Putin je kod kuće razmahao moć kroz strah i koheziju, zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strana veleposlanstva.
Koliko je alata za efikasno hrvanje s Putinom ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilijunskih nekretninskih poslova koji su London i Miami pretvorili u igrališta ruskih oligarha, a čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.
Jasno je da videorazgovori s Bidenom i prijetnje europskih čelnika o "ozbiljnim posljedicama" neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora jače naglasiti osjećaj bola koja Putina čeka ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak hrabrosti u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči nikad nije dobitna strategija – ističe CNN-ov analitičar.