Nižu cijenu minusa od rujna, prebacivanje iz prešutnih u bolje regulirana dopuštena prekoračenja po tekućim računima najkasnije do polovice iduće godine i pravo na otplatu u 12 mjesečnih rata, dobit će oko 840 tisuća građana koji koriste prešutna prekoračenja, donosi Slobodna. Prešutni minusi više neće smjeti biti veći od prosječne mjesečne plaće ili mirovine.
Dogovoreno je to Memorandumom o razumijevanju u vezi s prekoračenjem po tekućem računu koji su potpisale Vlada, Hrvatska narodna banka (HNB) i 13 banaka. Potpisnici su se usuglasili s osiguravanjem boljeg položaja korisnika prekoračenja i ujednačavanjem postupanja među bankama kako bi svi potrošači bili u jednakom položaju. Memorandumom je predviđeno da će se propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope u visini 10.000 kuna, a niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao granični iznos. Banke su se obvezale da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će odobravati ubuduće neće prelaziti prosječni redovni mjesečni priljev potrošača.
Primjena od 1. rujna
Već od 1. rujna ove godine banke će početi s primjenom ograničenja efektivne kamatne stope na postojeća prešutna prekoračenja, što će za potrošače značiti niže troškove, smatraju u središnjoj banci. Najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.
Boris Vujčić, guverner HNB-a, kazao je da ušteda koju će donijeti građanima nove efektivne kamatne stope ovisi o tome koliki je minus potrošaču odobren. Što je veći minus, veća je i ušteda, pa će tako oni koji imaju u ovom trenutku prešutna prekoračenja od 10.000 kuna koja koriste cijele godine, godišnje uštedjeti oko 240 kuna. Osim toga, guverner je najavio da će se provedba memoranduma pratiti, a u slučaju potrebe donosit će se i zakonska rješenja.
U Hrvatskoj je 6,36 milijardi kuna teško tržište minusa po tekućim računima, što su u svibnju ove godine, prema podacima HNB-a, koštali prosječnih 7,10 posto godišnje kamatne stope. Iz Vlade su objasnili da su se aktivno uključili u traženje adekvatnog i zadovoljavajućeg rješenja nakon što je krajem srpnja prošle godine utvrđeno da su prešutna prekoračenja postala dominantna na hrvatskom tržištu, a manje su regulirana i određenim aspektima nepovoljnija za potrošača.
Tada je klupko zakotrljala okružnica Hrvatske narodne banke kojom je od banaka zatražila da se za prešutna prekoračenja po tekućim računima uvedu pravila kakva vrijede za dopuštena jer 95 posto svih prekoračenja čine prešutna koja su prosječno 30 posto skuplja od dopuštenih, a iznose i do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.
Iz HNB-a su ljetos bili rekli da su se dva proizvoda stopila u jedan, pod uvjetima koji ne omogućuju primjerenu zaštitu potrošača i uz značajno višu cijenu. Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a opsežnije odobravanje prešutnih minusa počelo je nakon ograničavanja efektivne kamatne stope.
Niža i kamata
Razlika između dvije vrste minusa je u cijeni, ali i u nekim drugim stavkama. Tako su dopuštena prekoračenja krediti za koje je predviđeno ograničenje efektivne kamatne stope, postupna otplata u 12 rata, cjelovito informiranje i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti. Prešutnim prekoračenjem potrošač ima na raspolaganju sredstva koja premašuju stanje tekućeg računa ili dogovoreni minus a da to nije zatražio od banke, a prihvaća ga samim korištenjem prešutnog minusa. Za prešutni minus banka pruža samo informacije o kamati i naknadama, nema procjene kreditne sposobnosti niti ograničenja visine efektivne kamate i otplate duga u ratama u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.
Nakon HNB-ove okružnice, počeli su sastanci i dogovori, najave promjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. U rujnu prošle godine, Zdravko Marić, tadašnji ministar financija, rekao je da građani imaju 2,6 milijuna tekućih računa i da 1,8 milijuna korisnika ima odobreno prekoračenje koje koristi njih 65 posto. Pozivajući se na podatke središnje banke, bio je kazao da je 31.000 građana u dopuštenom minusu, a 840.000 u prešutnom, pri čemu je prosječna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje 7,6 posto, a na prešutno između 10 i 11 posto. Potom su uslijedili mjeseci analiza, sastanaka i na kraju memorandum, koji su uz ministra financija i guvernera potpisale Addiko banka, Agram, Erste&Steiermarkische, Hrvatska poštanska, Istarska kreditna, Karlovačka, Kenbank, OTP, Podravska, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank, Slatinska banka i Zagrebačka banka.