Ured britanskog premijera Borisa Johnsona objavio je u utorak nakon razgovora vođa novog obrambenog saveza AUKUS, kako su Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Australija dogovorile suradnju u razvoju hipersoničnog oružja i kapaciteta za elektroničko ratovanje, piše Slobodna Dalmacija.
AUKUS, koji je pokrenut u rujnu prošle godine, naveo je Australiju da otkaže ugovor o nabavi francuskih podmornica i da se umjesto njih odluči za program podmornica na nuklearni pogon SAD-a i Britanije, što je narušilo odnose s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Riječ "hipersonično" znači putovanje pet puta brže od zvuka: 6.174 kilometara na sat ili više. Većina balističkih projektila već se kreće ovako brzo, a ono što hipersonične projektile čini drugačijima je to što klize u gornjim slojevima atmosfere i imaju velik manevar. Balističke rakete, jednom lansirane, imaju vrlo ograničenu sposobnost promjene smjera. Leteći ekstremnim brzinama kroz zrak - primjerice od Moskve do Londona može doći za pet minuta - hipersonične rakete se radi trenja zagrijavaju i do 2200 stupnjeva Celzija. Titan se topi na 1670 C, stoga ove rakete moraju biti izrađene od najnaprednijih materijala kako bi izdržale takve nemoguće uvjete.
Hipersonično oružje Rusija je koristila u ratu u Ukrajini između ostaloga kad su raketama "Kindžal" ili Bodež pogodili skladište goriva u blizini Mikolajiva nedaleko od Crnog mora i podzemno skladište projektila i streljiva na zapadu Ukrajine.
Zapadni analitičari tvrdili su kako je to bio prvi put da su hipersonične rakete korištene u borbi te da rusko posezanje za ovim projektilima zapravo dokazuje da ukrajinska protuzračna obrana itekako uspješno odvraća ruske snage sa svojega teritorija.
"Kh-47M2 Kindžal" jedno je od šest novih ruskih strateških oružja koje je prvi put lansirano na Arktiku sredinom studenoga 2019. Projektil je dizajniran da pogađa ratne brodove SAD-a i NATO-a, a sad je, eto korišten u Ukrajini. Može se lansirati iz bombardera Tu-22M3 ili MiG-a 31K.
Velike svjetske sile među kojim su uz SAD, Rusija i Kina već se duže vrijeme utrkuju u razvoju hipersonične rakete, a druge zemlje poput Velike Britanije, Australije, Francuske, Japana i Njemačke istražuju tehnologiju. Indija također razvija hipersoničnu varijantu svoje BrahMos rakete. Ovi projektil najčešće putuju pet puta brže od zvuka, a neke rakete, poput ruskog „Kindžala“ mogu postići brzinu oko 12.300 km/h, i prijeći udaljenost do oko 1930 kilometara.
Hipersonične rakete se spuštaju na niže visine od drugih balističkih projektila i mogu letjeti ispod zona koje pokrivaju radarski sistemi. Također njihova nadzvučna brzina ne ostavlja protivniku puno vremena za reakciju.
Douglas Barrie, stručni suradnik za vojni zrakoplovstvo na Međunarodnom institutu za strateške studije, potvrđuje da još ne postoji tehnologija koja bi poslužila za obranu od hipersoničnog oružja.
"Ovo oružje vrlo velike brzine je u povojima pa je i razmišljanje o tome kako se branite od njih prilično novo, objasnio je.
I prije invazije na Ukrajinu, Rusija je objavila video na kojem je pokazala probno ispaljivanje desetak hipersoničnih krstarećih projektila „Cirkon“ s fregate i još dvije s podmornice. Domet „Cirkona“ je oko 1045 kilometara, a Rusi su tvrdili da može pogoditi mete na udaljenosti i do 1500 kilometara. Raketa djeluje u dva stupnja: prvo se krutim gorivom raketa ubrzava do supersoničnih brzina, a nakon toga se uključuje mlazni motor. Tijelo rakete aerodinamički je tako oblikovano da stvara uzgon, pa joj krilca služe samo za upravljanje prema cilju. Cirkon leti 11.000 km na sat.
Kada su ga novinari jučer pitali o dogovoru između Britanije, SAD-a i Australije, kineski ambasador pri Ujedinjenim narodima Zhang Jun je upozorio da bi to u drugim dijelovima svijeta moglo izazvati krizu nalik onoj na Ukrajini.
"Tko ne želi vidjeti ukrajinski krizu trebao bi se suzdržavati od stvari koje bi druge dijelove svijeta mogle odvesti u krizu poput ove. Kao što kineska izreka kaže: ako ti se ne sviđa, nemoj to nametati drugima", rekao je Zhang.