Postaje li TikTok zamjena za psihologa? Mladi u posljednje vrijeme odgovore sve više tražu upravo na društvenim mrežama - nije svaka tuga depresija, nije svaka zabrinutost anksioznost

Portal Netokracija upozorava na popularizaciju mentalnih poremećaja na društvenim mrežama.

Iako se spominju i pozitivne strane otvorenog razgovora i informiranja o mentalnim problemima i psihološkim poremećajima, što vodi ka njihovoj destigmatizaciji, problem spomenutog pristupa jest u tome što među korisnicima, prije svega mlađim, samodijagnosticiranje postaje 'trend'.

Tome su, kao majke tinejdžerica, iz prve ruke svjedočile autorica teksta Antonija Bilić Arar i marketinška stručnjakinja Željka Babić, koja je opisala svoje iskustvo s trenutno najpopularnijom platformom generacije Z, TikTokom. 

- Djeca si samodijagnosticiraju razne poremećaje. Normalnim stanjima, tipa sramežljivosti, pripisuju dijagnozu društvene anksioznosti. Nije da im je teška matematika, imaju diskalkuliju. Ne boje se ispitivanja, nego imaju napadaje panike - opisuje marketinška stručnjakinja.

S druge strane, primjećuje da su djeca nove generacije spremna otvorenije govoriti o vlastitim mentalnim stanjima te su mnogo iskrenija nego što su to bili njihovi roditelji. 

Školarci i studenti posebno su osjetljivi otkad traje pandemija i s vršnjacima i okolinom se više druže online, nego uživo. 

Psihologinja Lucija Dominiković iz Društva za psihološku pomoć primjećuje da na Tik Toku postoji gomila sadržaja na temu psiholoških poremećaja.

Djeca i mladi u različitim videima i sadržajima sigurno mogu čuti nešto što se odnosi na njih, poput toga da je za ADHD karakteristična nepažnja i hiperaktivnost ili pak za depresiju sniženo raspoloženje i gubitak interesa, piše Netokracija.

Svaka osoba je barem nekad u životu iskusila nešto od navedenog, ali djeca i mladi to doživljavaju kao sigurne znakove mentalnih poremećaja. 

Psihologinja naglašava da površan pristup na društvenim mrežama često ne uzima u obzir niz faktora koji su ključni kod postavljanja dijagnoze, poput trajanja, izraženosti i učestalosti pojave simptoma.

Odnosno, upućuje na ono što bi trebalo biti zdravorazumski - nije svaka tuga depresija, nije svaka zabrinutost anksioznost, niti je urednost opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Samodijagnosticiranje i proglašavanje svega poremećajem može dovesti do toga da se djecu koja stvarno trebaju pomoć otpiše kao one koji pretjeruju i depresivni su ili anksiozni iz hira, upozorava psihologinja te upozorava da su sve društvene mreže, ne samo TikTok, prepune dezinformacija. To je posebno zabrinjavajuće kad se u obzir uzme činjenica da mladi u posljednje vrijeme odgovore sve više tražu upravo na društvenim mrežama, znatno češće nego na dobrom starom Googleu.

Osim toga, upozorava psihologinja, adolescenti i mladi posebno su osjetljivi na takav sadržaj jer su u razvojnom razdoblju kad propituju znanja i vrijednosti koje su usvojili od autoriteta i jer su, naravno, manje kritični pri propitkivanju pouzdanosti i točnosti sadržaja.

Kao rješenje predlaže, naravno, edukaciju o medijskoj pismenosti, ali i poznavanje vlastitih emocija, i to od malih nogu. Bitno je da roditelji naglase da je normalno da se njihova djeca u nekim situacijama osjećaju tužno, prestrašeno ili ljutito...

Kad govorimo o mentalnom zdravlju, često smo usmjereni na intervencije i što napraviti kad dođe do problema, no ne smijemo zaboraviti i na preventivne aktivnosti i poticanje djece i mladih na jačanje vlastitih snaga i na brigu o sebi, naglašava psihologinja Lucija Dominiković.