Što se više bližimo odlasku u mirovinu to se o njoj više razmišlja: kakav ćemo život imati nakon tog značajnog događaja u životu? Mnogi tek tada shvaćaju kako su pogriješili jer nisu poslušali savjete koje su im davali kada su tek počinjali raditi.
Mnogi se pitaju koliko bi novaca trebalo štedjeti za mirovinu kako biste imali ugodan način života kako starite? Ovo pitanje zabrinjava mnoge ljude, a njime su se pozabavili i financijski stručnjaci tvrtke Fidelity Investments i objasnili na primjeru Njemačke, piše Fenix-magazin.
Razvili su formulu temeljenu na pretpostavci da osoba uštedi 15 posto svojih prihoda godišnje počevši od 25 godina, uloži u prosjeku više od 50 posto svoje ušteđevine u dionice tijekom svog života i odlazi u mirovinu sa 67 godina. Cilj je zadržati svoj način života prije umirovljenja nakon što odete u mirovinu. Iako se model ne može izravno prenijeti na sve u Njemačkoj, bit je ipak zanimljiva.
Na temelju ovih pretpostavki, stručnjaci procjenjuju da bi 10 puta veći prihod prije umirovljenja do 67. godine, s drugim mjerama, trebao pomoći da imate dovoljno prihoda da izbjegnete financijske poteškoće kako starite.
Konkretan primjer: ako zarađujete 50.000 eura godišnje neposredno prije mirovine, trebali biste imati 500.000 eura ušteđevine. Zvuči kao puno.
Tako misle i stručnjaci Fidelityja. Ali pokušavaju umiriti ljude pišući: Uostalom, imali bismo mnogo godina da postignemo ovaj cilj. Predlažu da postupite na sljedeći način: uštedite barem 1 put svoj godišnji prihod do 30. godine, tri puta do 40. godine, šest puta do 50. godine i osam puta do 60. godine. Ali to je samo pravilo koje ovisi o tome kada se želite umiroviti, koja prava imate i koliko dugo u konačnici živite.
Problem s ovim općim pravilom: Život je pun iznenađenja, i negativnih i pozitivnih. Bilo bi fantastično kada bi svatko mogao izdvojiti jedan ili više godišnjih prihoda tijekom desetljeća, ali nažalost to obično funkcionira samo u teoriji. Krize, djeca i bolesti teme su koje onemogućuju pridržavanje takvog plana. Naročito je problem štednja osam puta između 50. i 60. godine: tada već mnogi obilaze privatne liječnike i plaćaju stotine eura za privatne liječnike. Problemi postoje i u obiteljima: kako se djeca sve kasnije rađaju, u to doba ljudi često imaju djecu koja se školuje te su potrebna značajna sredstva pogotovo ako je studiranje u drugome gradu, državi...
Postoje i drugi čimbenici koji su izvan naše kontrole, ali najvažnija stvar koju stručnjaci smatraju da treba učiniti je početi štedjeti što ranije. Što ranije uložite, imate više vremena da uspješno izgradite bogatstvo, piše Fenix-magazin te za kraj zaključuje:
Koliko biste trebali uštedjeti? Ako okolnosti dopuštaju, vaša stopa štednje trebala bi iznositi dvoznamenkasti postotak vašeg neto prihoda, tj. najmanje 10 posto. 10 posto je razumno, ali naravno 15 ili 20 posto je još bolje. Ali ako doista uspijete razumno uložiti prosječno 10 posto svog prihoda, svakako biste trebali biti u dobroj financijskoj poziciji u starosti.