Kad su ono prošle godine neki dijelovi Petrovog polja u drniškome kraju te posebno polja na padinama Svilaje bila preplavljena stotinama tisuća skakavaca, medijski su izvještaji nužno sadržavali izraz ‘najezda‘ kao da je riječ o neprijateljskoj invaziji. Da kojim slučajem, međutim, rečena područja naše zemlje nastanjuju Meksikanci, Japanci ili općenito ljudi iz Azije, Oceanije, Afrike, Centralne i Južne Amerike, a ne Hrvati, oni bi najezdu smatrali darom s neba. Opremili bi se mrežama, lancunima, klopkama, lopatama i loparima te bi učas pohvatali tko zna koliko kilograma kukaca pa bi cijela sela napravila feštu sa delikatesama od skakavaca. U nas pak se digla kuka i motika protiv najnovije odluke Europske komisije koja je najavila dozvolu uvoza i prodaje hrane od kukaca, a u hajci prednjače izrazito konzervativni mislioci kao Marin Miletić iz Mosta i njemu slični.
Europska komisija već se dvije godine bavi kukcima kao mogućom hranom za Europljane, ali svi smo odreda na starom kontinentu nevješti po pitanju skakavaca, zrikavaca, cvrčaka i sličnih beštijica. No za razliku od Hrvata, ostatak Europljana se ne zgraža – tko će jesti, neka jede, tko neće... Baš kao i trtpice na koje mnogima cure sline, a drugi ih se užasavaju. Ili puhove. Ili žabe! Ili jegulje... Popis hrane koja je mnogima odbojna dugačak je. Europska komisija je još 2021. odobrila uvoz i uzgoj dehidriranog velikog žutog brašnara pa i njegove ličinke te skakavce selice, odnosno europsku šašku u smrznutom ili sušenom obliku kao i u prahu. Lani je ulaznicu na europsko tržište dobio i kućni cvrčak, odnosno zrikavac, a sad je na red došao i mali brašnar, prilično ružna buba, samo jedna od 2100 vrsta insekata koje ljudi mogu konzumirati bez straha.
Ukratko, Europska komisija, za razliku od onog što tvrdi Marin Miletić, ne nameće nikome nikakvu hranu – samo joj daje pravo da se, zajedno s piletinom, govedinom i hranom iz mora ravnopravno ponudi na tržištu Europe. I to je sve. Dakako, da se ne zavaravamo, svi ti skakavci i zrikavci, premda ih ima po svim europskim poljima, bit će u većoj mjeri uvozni proizvodi, a pametni poljoprivrednici širom svijeta već odavno imaju prave farme insekata za ljudsku prehranu. Uostalom, uzgajivači svinja i peradi u Europskoj uniji od lani mogu u ishrani svojih životinja koristiti i namjenski uzgojene insekte, što je omogućeno propisima Europske komisije iz pretprošle godine. Drugim riječima, insekti su već sada – doduše posredno, preko mesa, dio ljudske prehrane i u Europi.
Oko dvije milijarde ljudi u svijetu radije jede skakavce, cvrčke, kornjaše, gusjenice, termite, mrave, ose, pčele i muhe nego svinjetinu, a u nas, prema istraživanjima javnog mišljenja Europske potrošačke organizacije, oko tri četvrtine europskih potrošača nije spremno zamijeniti meso kukcima. Razlog – osjećaju jako gađenje na pomisao konzumacije insekta. Istina, oko 13 posto Europljana izjavilo je da nije baš sigurno bi li se počastilo takvom hranom.
- Gađenje se smatra najvećom preprekom za uvođenje insekata na zapadno tržište hrane, napisali su autori toga istraživanja. Zato je strategija proizvođača i trgovaca vrlo promišljena – prvo će se nuditi mljeveni kukci, više kao dodatak hrani, a tek potom će se krenuti u kampanju raskošnih ručkova s jelima koja sadrže cijele bube. Da ne bi bilo zabune – skakavci su nutritivno bolji od prasetine, govedine i piletine! Prema studijama provedenim u Meksiku, skakavci su ‘ludilo‘ zbog izuzetno visokog sadržaja vitamina A, B, C, ali i proteina kojih imaju više nego riba i mlijeko, a daju više energije nego pšenica. Također, sadrže veliku količinu vlakana, te osiguravaju vrlo visoke doze magnezija, kalcija i cinka. Skakavci sadrže 62,93 posto proteina i ljudi mogu probaviti barem 89,63 posto sadržaja skakavaca što, hm, olakšava probavu. Tko jede skakavce, nema opstipaciju!
No, kako uopće spremiti jelo od skakavaca? Bez čekanja da dođu na naše police, kao što rekosmo na početku, lov na domaće – jer domaće je domaće! – skakavce mogao bi početi već ovoga ljeta. Samo, prvo ih treba uloviti! Za lov na skakavce južnoamerički stručnjaci preporučuju ranu zoru. Tad su skakavci lijeni i ne skaču po metar uvis, a niti ne lete. Skakavci, naime, kad su jako preplašeni – a tko ne bi bio znajući da će završiti u loncu? – znaju i letjeti. No treba im se znati prišuljati te na livadu, a smatra se da ih je bolje loviti u visokoj travi koja im otežava skakanje, na jato – ili se kaže krdo? – baciti gustu mrežu. Ili lancun! Puno lancuna... E tad, kad su beštijice onemogućene u kretanju, treba ih posmicati lopatama mekih, savitljivih ploha. A onda je sve lako – treba ih samo ‘pobrati‘... Za manje obitelji, one kojima treba tek pregršt skakavaca, može ih se namamiti i u trapulu. U travu se polože i kamufliraju široke plastične demejane s malo zelene trave na dnu, a skakavci će, kažu lovci s iskustvom, glupavo ugibati u zamku iz koje neće znati izaći. Ukratko, lov može početi! S Miletićem ili bez njega...
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....