Priča s potkornjakom i bojazan da bi se ogoljene površine u budućnosti mogle urbanizirati nisu ni najmanje neutemeljene.
Prema starom Zakonu o šumama, opožarene se površine, a tu možemo ubrojiti i sve one koje su oštećene na neki drugi, prirodni način, nisu se mogli prenamijeniti pet godina. Točnije, zakon je propisivao da se u tom roku zemljište ne smije privoditi drugoj kulturi. Prenamjenu zemljišta u građevinsku zonu eksplicitno zakon nije spominjao, ali ona se čitala između redaka. I provodila.
Prema novom pak Zakonu o šumama, usvojenom 2018. godine, zeleno svjetlo za prenamjenu, koja se sada izrijekom spominje kao mogućnost, ne može se dobiti 10 godina od opožarenja.
Kad se radi o osjetljivim, Zakonom o zaštiti prirode nezaštićenim područjima, poput park šume Osejava ili splitskog Marjana, rok od deset godina, posebno za "velike igrače" koji ne žive od danas do sutra kao većina, nije bogznakav period.
I dok za šumsko zemljište vrijede takva, ipak restriktivnija pravila igre, u zonama koje još nisu dobile namjenu, ali su u širem kontekstu urbanizirane, požar može imati samo "akcelerativnu" ulogu. Malo ubrzati procese. Najbolji primjer za to su Požare, makarski kvart koji je, eto igre riječi, dijelom izgorio u velikom požaru 2008. godine. Sjetit će se mještani Velikog brda i Zelenke kako je prije požara cijeli zapadni dio bio gusta šuma zelenih borova.
- Bili su tu nekad borovi, a stariji će se sjećati i maslinika, vinove loze... S vremenom, sve je to požutjelo - sjeća se Marijo Nemčić, predsjednik Mjesnog odbora Veliko brdo.
Vrlo skoro, umjesto guste borove šume, bit će to gusta šuma zgrada, prema svoj prilici bez komadića zelene površine. Kad svjedočimo da se pri dosadašnjoj urbanizaciji ovog naselja na Putu Velikog brda nije vodilo računa o najobičnijem nogostupu, zašto bismo vjerovali da će ikoga biti briga za parkove i zelenilo.
Prije požara ovaj je kvart imao sasvim drugu namjenu od one koju je dobio izmjenama i dopunama Prostornog plana, a koje su uslijedile 2008., odnosno 2009. godine. Cijeli dio iznad Zadarske ulice, u kojoj sada niču zgrade, a lijepo "bujaju" i zgradurine iznad Zadarske, nosio je narančastu oznaku. Bio je po Prostornom planu iz 2006. godine predviđen kao poslovna zona pretežito uslužne namjene. U važećem Prostornom planu za spomenuti dio imamo i urbanistički plan uređenja kojega je 2010. godine financirao Grad. Iz njega se dade iščitati da je namjena nekad "narančaste", poslovne zone, u današnjoj verziji posve drugačija. Sada su tu, na dijelu ispod Konzuma, stambena zona, a iznad Konzuma mješovita, pretežito stambena.
Kako su požutjele površine od požara, požutjele su u skorom roku i u Prostornom planu. A kako je ovaj dio ionako bio urbaniziran od ranije, Zakon o šumama na ovom dijelu nema nikakvo upliva nego bi se prije reklo da je požar moguće samo ubrzao ono što je vlast ionako odlučila, a odlučila je prenamijeniti zonu.
S druge strane, investitorima, onima koji na tom dijelu imaju zemljište ili pak pojedincima koji su na ove atraktivne lokacije bacili oko, svakako je zanimljiv onaj drugi, zapadni dio od Puta Velikog brda. On još uvijek nije urbaniziran, a širenje građevinske zone moguće je, tumači Tonči Vuković, voditelj Odsjeka za prostorno planiranje, tek kada se steknu svi uvjeti.
Prema važećem županijskom Prostornom planu neizgrađena građevinska područja izgrađena više od 80 posto mogu se urbanizirati, za što sada ne postoje uvjeti, ali po prijedlogu plana koji se još uvijek izrađuje, ljestvica bi se trebala spustiti na svega 50 posto.
Zone koje su opožarene i koje su izvan građevinskih naselja, a nisu u toj mjeri urbanizirane da bi po zakonu mogle požutjeti, mogu nakon isteka roka od deset godina promijeniti namjenu, što je scenarij kojega se pribojavaju i pojedinci izražavajući brigu za sudbinu splitskog Marjana. I Osejave.
Zato vijećnik Živog zida Ivan Šimić kaže kako se više od potkornjaka i požara boji političkih potkornjaka. Kojima, metaforički rečeno, ne treba nikakva prirodna pošast da bjesomučno šire građevinske zone.
Naime, prema pouzdanim informacijama, aktualna vlast kani požutjeti i dio prema Velikom brdu iznad POS-ovih zgrada, a navodno se radi o nekoliko tisuća metara četvornih. Iz Grada nismo dobili potvrdu jer se prijedlog još uvijek izrađuje. Kada će biti na stolu, odnosno javnom uvidu, ne znamo, jer Tonči Vuković za sada ne želi govoriti o rokovima.
Ono što je činjenica jest da je uloženo do 130 primjedbi, plus 600-tinjak primjedbi vezano za Platno, točnije peticiju SOS Osejave koja je tražila ukidanje UPU-a Platno. Drugi razlog zbog čega se čeka jest izrada procjene o potrebi izrade studije utjecaja na okoliš.