U travnju prošle godine započeta prva faza projekta Vučevica odvija se prema planu.
Tada je, naime, u posao vrijedan gotovo 3,5 milijuna eura uveden “Euro-Asfalt Sarajevo”, tvrtka iz BiH koja je izabrana za graditelja spojne prometnice od autocestovnog čvora Vučevica do sjevernog ulaza u budući tunel kroz Kozjak.
Prema informacijama iz Hrvatskih cesta (HC), početkom veljače očekuje se uvođenje u posao i kineske tvrtke “China Road and Bridge Corporation”, poznate po izgradnji Pelješkog mosta, za daljnje radove na ovoj dionici, a to znači i probijanje “koridora” od Zagore prema moru.
Još nam je u svježem sjećanju u rujnu prošle godine svečano upriličeno potpisivanje ugovora za projekt spojne ceste od čvora Vučevica na Dalmatini do planiranog čvora na Jadranskoj magistrali u Kaštelima, vrijedan oko 93,2 milijuna eura, čija je ukupna dužina 6,85 kilometara, što obuhvaća tunel “Kozjak”, dug 2,5 kilometara, i cestu prema Magistrali dugu oko 4,3 kilometra.
Tada je najavljeno da bi radovi na izgradnji tunela trebali početi za nekoliko mjeseci, a rok za izgradnju je 36 mjeseci, odnosno tri godine od dana uvođenja izvođača u posao. Trasa ceste južno od tunela planirana je kroz Kambelovac u kojemu bi se i spojila na Magistralu.
Sve navedeno bi, dakle, bilo prva faza “Projekta Vučevica” poznatog i pod nazivom “Novi ulaz u Split”, s tim da “Novi ulaz” doslovno podrazumijeva premošćivanje Kaštelanskog zaljeva s kaštelanske strane u Sućurcu, a sa splitske na Stinicama. Taj dio radova spada u drugu fazu projekta Vučevica nad koju se po svemu sudeći nadvio golemi upitnik.
Stanovnici Kambelovca od prvog su dana bili i ostali neskloni ucrtanoj trasi iz prve faze projekta, jer im, kako tvrde, po mnogima opravdano, devastira prirodnu oazu. Još 2010. godine na svojoj tematskoj sjednici protiv takve trase se izjasnilo i Gradsko vijeće Kaštela.
Iz Kambelovca se stoga sugeriralo da bi bilo bolje da je trasa planirana prema Sućurcu, koji je, moglo se čuti od Kambelovčana, “ionako devastiran”.
U HC-ovim planovima je opstalo “spuštanje” nove prometnice niz Kozjak, od južnog izlaza iz budućeg tunela prema Kambelovcu, ali je u nekom trenutku prihvaćena i ona sućuračka varijanta, koja je, pročulo se u Kaštelima krajem prošle godine, došla pod znak upitnika.
U neslužbenim razgovorima moglo se, naime, čuti da HC odustaje od ideje o gradnji ceste kroz Sućurac ispod “Cemexova” tupinoloma, jer je to rješenje – skupo.
Ništa nije ucrtano
Neodvojivi dio druge faze projekta Vučevica, a to je most prema Splitu, također se čini upitnim. Kao argument takvih procjena navodi se podatak da ni Grad Split ni Grad Kaštela u aktualnim izmjenama svojih GUP-ova nisu predvidjeli most ili tunel, a Kaštelani niti cestu koja bi se u Kambelovcu, kilometar nakon izlaska iz tunela, odvajala na istok prema Sućurcu i spuštala padinama Kozjaka kako bi se kod trgovačkog centra “Metro” spojila na Magistralu, a onda spustila na staru Kaštelansku cestu te dalje do prostora istočno od “Emmezete”.
Na izravan upit HC-u što se zapravo događa, dobili smo odgovor da bi druga faza novog ulaza u Split, prema aktualnom prijedlogu, bila četverotračna cesta duga oko devet kilometara, koja počinje na spojnici tunel Kozjak – Kaštela, a završava na ulazu u gradsku mrežu ulica.
– Hrvatske ceste su sklopile ugovor za novelaciju idejnog rješenja i izradu studije o utjecaju na okoliš s ishođenjem rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš za prometnicu od izlaza iz tunela “Kozjak” – novi ulaz u Split. U tijeku je novelacija idejnog rješenja – kažu u državnoj tvrtki i obrazlažu:
– Uočena je kolizija trase s južnim dijelom kamenoloma za koji koncesiju ima tvrtka “Cemex”, pa su predložene varijante kojima se izbjegava ulazak buduće ceste u zonu koncesije. Varijante su prezentirane i usuglašene s predstavnicima “Cemexa”.
Na istoj prometnici nalazi se i budući most preko Kaštelanskog zaljeva za koji se usuglašava položaj, visina mosta nad morem, kao i raspon, sve u dogovoru s Lučkom kapetanijom Split i Upravom za sigurnost plovidbe Ministarstva mora. Ugovorena je i izrada maritimne studije za ovaj most, čija je izrada u tijeku, koja je u prvoj fazi svoje izrade odredila dimenzije slobodnog plovnog prolaza kojim bi se osiguralo da većina brodova koja bi trebala ulaziti u Kaštelanski zaljev, mogu slobodno proći.
U suradnji s Lučkom upravom Split organiziran je sastanak s koncesionarima na kojemu im se predstavilo rješenje iz maritimne studije.
Tako kažu u HC-u, a iz “Cemexa” su nam kratko odgovorili kako su im “Hrvatske ceste predstavile moguće rješenje prometnice južno od našeg eksploatacijskog polja”, ali su nas za detalje uputili na te iste Hrvatske ceste.
Mi, međutim, iz dobro upućenih gospodarskih krugova doznajemo da do usuglašavanja s cementaškom kompanijom tek treba doći. Prema dostupnim informacijama, nova prometnica uistinu ne bi ulazila u zonu koncesije, odnosno tupinoloma, ali niti ispod te zone jer je premrežena obiteljskim kućama i brojnim proizvodnim pogonima različitih vlasnika.
Njihovo rušenje radi izgradnje ceste, treba li uopće naglašavati, financijski bi bilo neisplativo. Osim toga, skrenuta nam je pozornost i na tehničku neizvodivost tog dijela projekta, jer cesta jednostavno ne može biti ispod “Cemexove” trake kojom se sirovina otprema prema sućuračkoj tvornici.
Stoga će se navodno ovih dana, razgovarati o novom prijedlogu po kojemu će cesta biti trasirana iznad “Cemexova” tupinoloma, “u brdu”, što god to značilo.
U svakom slučaju, iz HC-a nam nisu odgovorili na pitanje u kojem bi roku nakon okončanja prve faze, počela realizacija druge faze. To pitanje muči i Kaštelane koji će, kako sada stvari stoje, dobiti samo veću prometnu gužvu na Magistrali.
Dio prometa s Dalmatine će se sliti na tunel “Kozjak” i eto povećanja prometa u Kaštelima, ali i na solinskoj Širini čuvenoj po gužvama, drugoj točki po prometnom opterećenju u cijeloj Hrvatskoj.
Mimo Hrvatskih cesta procjene su da, ako se i ostvari, druga faza projekta Vučevica neće tako skoro u realizaciju. Procjene se temelje na činjenici da se splitska i kaštelanska vlast ne žure konkretnije “ugraditi” drugu fazu u aktualne izmjene svojih prostornih planova.
Od Županije dobili po prstima
Makar iz splitske Banovine naglašavaju da u njihovoj odluci o izradi i dopuni Prostornog plana uređenja grada (PPUG) i GUP-a iz 2021. stoji: preispitivanje (provjera i redefiniranje) i izmjena prostorno-planskih rješenja trasa, površina i uvjeta gradnje prometnih i infrastrukturnih sustava na novoplaniranom ulazu u Split preko čvora Vučevica.
Zatim napominju da je ovom odlukom propisano usklađivanje spomenutih planova sa županijskim planom u kojemu je ovaj prometni pravac opisan kao “koridor u istraživanju” u kojemu se spominje i mogućnost povezivanja s planiranim mostom ili tunelom.
Kad je riječ o drugoj fazi projekta Vučevica, na stavku “prometnog pravca u istraživanju” pozivaju se i iz kaštelanske gradske uprave, koja provodi četvrte izmjene i dopune PPUG-a i GUP-a.
Kaštelani su još u travnju prošle godine donijeli odluku o spomenutim tekstualnim izmjenama i dopunama svojih prostornih planova, međutim, naknadno su odlučili proširiti obuhvat s tekstualnih na grafičke izmjene, što obrazlažu velikim brojem primjedbi i prijedloga vezanih za prostorno-planska rješenja prometne mreže.
Pitanje je, međutim, kako su uopće zamišljali samo opisivati prometnu mrežu, a da je ne prikažu grafički. Osim toga, na sastanku na ovu temu održanom u Splitu, Županijski zavod za prostorno uređenje upozorio ih je da im bez grafičkog dijela i usklađenja sa županijskim planom uopće ne bi prošla procedura usvajanja izmjena i dopuna.
U odgovoru na naša pitanja, iz Grada Kaštela najavljuju da će plan uređenja prometne mreže, među ostalim, predlagati više varijanti “utvrđivanjem opravdanosti potrebnih ili nepotrebnih novih i starih trasa prometnica, ukidanjem ili rekonstrukcijom postojećih ili planiranih trasa”. Tako će valjda na vidjelo doći i status sućuračke trase ceste iz projekta Vučevica.
Kad smo kod pozivanja na famozni “koridor u istraživanju” o kojemu se govori u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, moramo dodati da su i Split i Kaštela izostavili nekoliko rečenica iz članka 116. stavka 2, u kojima se, među ostalim, navodi da je za postizanje razvijenosti cestovne mreže prioritet izgradnja i prometnog pravca iz naše teme.
Nadalje piše: “Prometni pravac od planiranog čvora južno od tunela ‘Kozjak’ do čvora K. Sućurac na državnoj cesti s D8 i dalje do trajektne luke Split, sukladno varijantnim rješenjima prijelaza preko Kaštelanskog zaljeva (podmorski tunel ili most, prema Prostorno-prometnoj studiji šireg područja Grada Splita, prosinac 2011.) određuje se kao prometni pravac u istraživanju.
Prometni pravac potrebno je odrediti PPUG-ovima Splita, Kaštela i Solina. Donošenjem PPUG-ova predmetni zahvat u prostoru smatra se planiranim”.
Odluka o drugoj fazi je, dakle, u rukama (prostornim planovima) navedenih gradova. Jer, kako su nam rekli u Županijskom zavodu za prostorno uređenje, definicija “prometni pravac u istraživanju” može stajati samo u županijskom planu, dok u PPGU-ovima i GUP-ovima ovo “istraživanje” mora biti definirano određivanjem trasa.
U nacrtima izmjena i dopuna prostornih planova Splita i Kaštela trase nisu ni spomenute, također nam je rečeno.