Jure Kuvačić: ‘Što se nestašice sjemena tiče, godinama krumpira ima dovoljno, a svi su izgledi da će tako biti i ove‘

Nakon što smo 8. siječnja objavili članak pod naslovom "Sadite li krumpir požurite u poljoljekarne po sjeme, moglo bi ga nestati, evo što kažu stručnjaci", kontaktirao nas je Jure Kuvačić, agronom i član Uprave Sjeme d.o.o., s reakcijom koju prenosimo u cijelosti:

„U Slobodnoj Dalmaciji objavljen je članak o sjemenskom krumpiru, koji je u dijelu javnosti, napose kod vrtlara, hobista-amatera, izazvao ozbiljnu zabunu. Dio hobista krenuo je u prijevremenu nabavku sjemenskog krumpira, a mnogi ga i ne znaju ispravno čuvati 2-3 mj. do sadnje. Iznose se podaci o mogućoj nestašici i apelira se na hitnu nabavku te spominju sorte sjemena za koje mnogi dalmatinski ratari nisu nikada čuli.

Zbog optimalnog informiranja javnosti, ozbiljna je potreba iznijeti relevantne činjenice, a to su da priobalno, napose dalmatinsko područje sadi provjerene, ustaljene sorte, prilagođene tom području, iako se javljaju i nove. Svako gospodarstvo sa imalo zemlje obavezno sadi krumpir za svoje potrebe, od 10, 25, a malo tko 100 kg sjemena. Tu gotovo i nema profesionalaca sa većom tiražom sadnje. Dakle čisti hobisti, amateri, i takvih je preko 90, 95% što je razlog više da iz medija dobiju pravu informaciju.

Što se nestašice sjemena tiče, godinama krumpira ima dovoljno, a svi su izgledi da će tako biti i ove. Događao se da netko prekasno ide u nabavku, konac ožujka ili u travnju. Tada se ponekad ne nađe baš ta i ta sorta koju bi čovjek najradije sadio, ta i ta kalibraža, ali ima drugo. Lani krumpira nije bilo od sredine travnja, ali tada se je u priobalju, pa i u zaleđu mladi krumpir okopao, ali se sjemena uza sve to moglo naći u sjevernijim destinacijama, Knin, Sinj, Gospić.

Teško će se hobistu, koji sadi za svoje potrebe, koji zna čime gnoji i zaštićuje, koji očekuje poznati ukus proizvoda, kojem čak nije presudna količina uroda, teško će ga se privoliti na nešto drugo. Profesionalce zanimaju rodnost i profit. Kad bih baš morao spominjati poželjne sorte za naš klimat, sušu i vrstu tla, ponovio bi samo ono što je godinama svima opće poznato, i što nema obilježje propagande, a to su one za koje kupci pitaju s vrata trgovine. Liseta, Colomba, Cleopatra, Carrera, Sunita, Silvana, Monalisa, Margarita, Primabella, Actrice, Memphis, Red Scarlet.

Jure Kuvačić, agronom i član Uprave. v.r.“