Da dubrovačka diplomacija ima dugu povijest i da se višestruko iskazala kroz povijest, to je već općepoznato. Međutim, ideja o humanitarnosti i filantropiji isto se tako njegovala u Dubrovačkoj Republici te je ona u Zakladi "Blaga djela" (Opera pia) dobila i formalni okvir. Povijest najpoznatije dubrovačke zaklade, "Blaga djela", seže sve do 14. stoljeća, a aktivna je i danas. S tim vremeplovom upoznat je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.
– Zaklada "Blaga djela" ima korijen u dobrotvornim zakladama kojima je upravljala dubrovačka država. Republika nije imala klasično "ministarstvo financija", ali je taj oblik "ministarstva financija" bio vezan za dubrovačku katedralu. Tadašnja romanička katedrala bila je najveća investicija u gradu, a gradila se 200 godina. Vjerojatno su financijski spretniji vlastelini bili angažirani oko vođenja radova na katedrali te su tako nastale dvije javne službe. Postojale su dvije "kategorije" dužnosnika – jedni su rizničari ili "tezorijeri", te prokuratori ili nadstojnici Svete Marije Velike.