Završeni su radovi na obnovi krova crkve Gospe od Sniga na brdu Drid pokraj Marine. Riječ je o crkvi koja se nekada nalazila u sklopu kasnoantičke i srednjovjekovne utvrde Drid, odnosno Dridum - kako se prvi put u pisanim povijesnim izvorima između 6. i 7. stoljeća navodi ime te utvrde.
Crkva je ostala bez krova u proljeće prošle godine kada je orkanska bura raznijela pokrov više crkvica po dalmatinskim brdima. Na inicijativu marinskog župnika don Damira Poljaka započeta je njezina obnova. Ministarstvo kulture i općina Marina financirali su izradu arhitektonskog snimka i promjenu kompletne krovne konstrukcije.
- Radovi koji su stajali oko 250.000 kuna ne bi se mogli obaviti da nije bilo pomoći tamošnjih mještana - kaže dr. sc. Miroslav Katić, pročelnik Konzervatorskog odjela Trogir, pod čijim su stručnim nadzorom radovi obavljeni. Nakon što je Ministarstvo obrane odbilo pomoći pri prijenosu građevinskog materijala helikopterom, Marinjani su iz inata uzeli stvar u svoje ruke i sami prenijeli svu građu uskom strmom stazom dugom od podnožja do vrha brda skoro dva kilometra.
Gospa od Sniga se danas štuje na lokalnoj razini, ali u srednjem vijeku bilo je to čuveno marijansko svetište poznato po čudotvornoj slici Gospe Dridske. Ta slika, odnosno ikona, oko 1500. godine zbog turske je opasnosti iz Marine prenesena na otok Čiovo, gdje se oko nje brzo formiralo svetište na Dridu u kojemu se smještaju fratri. Oni su, ističe dr. Katić, zasigurno pridonijeli da se baštini ne samo slika, nego i ime staroga svetišta pa danas imamo brdo Drid u Marini i samostan Drid na Čiovu.
- Ono što je danas u Dalmaciji vjernicima Gospa Sinjska, u srednjem vijeku je bila Gospa Dridska. Ikona se oko 1600. godine raspala od starosti pa nije poznat njezin izvorni izgled. Iako se pretpostavlja da datira iz 13. stoljeća, lako je moguće da se radi o starijoj svetinji iz ranokršćanskog doba - veli dr. Katić.
Dodao je kako će tu zanimljivu povijesnu priču provjeriti arheologija. Postoji, kaže nam, indicija da se ispod temelja Gospe od Sniga na Dridu nalazi ranokršćanska crkva između 5. i 6. stoljeća. Ako bi arheologija to potvrdila, onda je jasno da je štovanje Bogorodice na Dridu započelo u ranokršćanskom dobu. Drid između 8. i 9. st. postaje središte starohrvatske dridske župe i očito su Hrvati nakon dolaska zauzeli utvrdu u kojoj je bila i crkva.
Tom prilikom se ona najvjerojatnije uništila, međutim, duh dridskog svetišta preživio je sve do danas, čak se i "poduplao“ na Čiovu. Jaka kršćanska tradicija na Dridu, pobožnost Bogorodici, kao i preživjelo romansko stanovništvo, imali su utjecaj na širenje kršćanstva kod novopridošlih Hrvata. Drid će stoga biti jedno od važnijih mjesta za proučavanje naše najranije nacionalne povijesti - istaknuo je dr. sc. Miroslav Katić.
Doznajemo kako će Ministarstvo kulture i Općina Marina nastaviti dalje podržavati obnovu same crkve, ali i bedema stare dridske utvrde, pa će povijesno važno svetište Gospe Snježne u Marini dobiti još ljepši i primjereniji izgled.