Kada članovi obitelji Vilović zakorače iz svog dijela vile "Ruža" na predjelu Dugi rat u Brelima, ispada da su odmah na tuđem. Iako još od 1971. godine imaju presudu Vrhovnog suda da im nakon konfiskacije pripadaju podrum, prizemlje i pravo korištenja pola okućnice, kažu da se nekim posve čudnim pravnim manevrom nekadašnje Hotelsko-turističko poduzeće "Brela", danas u sastavu najvećeg hrvatskog lanca "Blue Sun" u vlasništvu Jake Andabaka, dokopalo cijeloga dvorišta.
- Mi imamo vlasnički list od prije tri godine, gdje smo bili uredno upisani na ono što smo dobili odlukom Vrhovnog suda. Međutim, gornji kat kuće i cijela okućnica ušle su u elaborat o pretvorbi HTP-a, oni su se uspjeli uknjižiti na osnovi rješenja koje datira prije odluke Vrhovnog suda, a koje mi nikada nismo dobili, da bi ubrzo voditelj pravne službe hotela to sam sebi prodao – priča namTatjana Vilović, dok stojimo ispred vile smještene u gustoj šumi neposredno uz plažu.
Iste brige more još na desetke Breljana, koji danas potražuju preko 20 tisuća metara četvornih atraktivnog zemljišta. Svi oni prstom upiru u pretvorbu nekadašnjeg hotelskog poduzeća i već spomenuti elaborat, što ga je izradila agencija za nekretnine Zane, inače u vlasništvu Zagrebačke banke.
U popis imovine, navodi skupina žitelja koja nas je dočekala, ušle su tada plaže, šetnice, putevi, ali i okućnice privatnih kuća te susjedna zemljišta. Sve te nekretnine tijekom 60-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća su nacionalizirane radi gradnje zamišljenih hotelskih kapaciteta. Prijašnji su vlasnici ostali uknjiženi kao korisnici, nisu isplaćeni, a HTP je dobio tri godine da krene s radovima i završi objekte.
- Od svih tih hotela i pratećih objekata jedino su zemljišta na kojima su izgrađeni hotel "Berulija" i restoran "Dugi rat" uredno plaćena, izvlaštena i privedena namjeni. Za sve ostalo, od hotela Soline, preko Maestrala i Marine, pa do Pelegrina vuku se repovi do dana današnjeg – kaže Mijo Blagojević, predsjednik udruge "Mlada Plavca", zamišljene u cilju promicanja kulture življenja, ali danas stoji na braniku obrane interesa svojih susjeda.
Dokazivanje vlasništva
Dokument koji im ide u prilog i često posežu za njim jest izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije HTP-a "Brela" iz veljače 2002. godine, što ga je izradio Državni ured za privatizaciju. U njemu se izrijekom navedeno čak 13 zemljišta koja su se našla u posjedu hotela, a da za njih nisu mogli dokazati pravo vlasništva.
Jedan od prvoboraca protiv tako zamišljenog preoblikovanja vlasništva jest Živko Petričić. Njegovi su preci, i to podrijetlom Česi, bili među prvima koji su gradili u Brelima, a kasnije su imali u vlasništvu i hotele.
- Još 1998. godine od Hrvatskog fonda za privatizaciju tražio sam očitovanje koje su moje nekretnine ušle u pretvorbu. Prvi put dali su mi samo rješenje o pretvorbi i rok od 15 dana da se očitujem. Shvatio da na temelju jednog dokumenta nemam što reći, pa sam tražio uvid u cjelovitu pretvorbu. Drugi put kada sam tamo došao posložili su dvije mape, mogao sam ih listati, kopirali su što mi je trebalo, pa sam detaljno proučavajući dobiveno našao falsificirano činjenično stanje. Prikazili su, recimo, da zemljište 866/2 ima 9900 kvadrata, a po izvodu iz katastra ono se prostire na svega 1200 metara četvornih. Napisao sam očitovanje i HFP je donio rješenje po kojemu se poništava pretvorba HTP-a za te moje problematične čestice. Žalio sam se i na Upravnom sudu i oni su donijeli također rješenje o poništenju pretvorbe za moje čestice. Ali tada je sve stalo jer me HTP tužio 2001. i hoće sudskim putem do mog zemljišta – prepričava nam Petričić.
- Išao sam također do Jake Andabaka u "Sunce" i pokušao s njim razgovarati, ali došao sam samo do gospodina Ljubičića iz pravne službe. Kada sam mu pokazao rješenje o poništenju pretvorbe za moja zemljišta, on je obećao da da će se sve fer riješiti.
Nije dugo prošlo, a oni su mene tužili, ali nisu išli osporavati odluku Upravnog suda. HFP je na osnovu toga donio zaključak da se prekida obnova pretvorba dok sud ne riješi pravne postupke. Spor traje još od 2001., još ni prvostupanjska presuda nije donesena, jer sutkinja Marijana Visković od 2009. nije zakazala niti jednu raspravu. Tri suca su se pri toga izmijenila na predmetu, čak sam 2008. tražio suđenje u razumnom roku i dobio naknadu, ali sve uzalud – ogorčen je Petričić.
Po Miji Blagojeviću, 1997. bila je prijelomna godina u cijelom slučaju, kada se paralelno donose Zakon o vlasništvu i Zakon o denacionalizaciji.
- Hoteli Brela tada se po odredbama novog zakona uknjižuju na Beruliju i Dugi rat, kao i ostala zemljišta koja su u socijalizmu uredno izvlaštena i privedena namjeni. Po istom principu na ostatku zemljišta, u odsustvu društvenog vlasništva, u zemljišnim knjigama dobivamo i privatne vlasnike bez ikakvih tereta, i to u dvije kategorije u smislu stanja na terenu: dio vlasnika sa zemljištem na kojem su izgrađeni hoteli, gdje je nemoguća naturalna restitucija, te dio vlasnika s neizgrađenim zemljištem bez privedene namjene koji su status svojih nekretnina riješili izbrisom društvenog vlasništva i primjenom zakonske odredbe o pravu korištenja.
Uslijedile su neutemeljene i iskonstruirane tužbe za utvrđivanje vlasništva od strane Hotela Brela d.d. prema vlasnicima zemljišta. Kako bi se domogli privatne imovine koriste argumente poput dosjelosti, posjeda, elaborata o pretvorbi, urbanističkih uvjeta i slično., što u sudskoj praksi i u tijeku mnogobrojnih sudskih postupaka, te na kraju u svim prvim presudama ni u jednom trenutku nije dobilo snagu vlasničke isprave ili zakonitog načina stjecanja imovine – napominje Blagojević.
Kako se HTP nikako nije uspjevalo ukjinižiti na zemljišta ispod i oko hotela, okrenuli su se prema dosta osporavanom Zakonu o turističkom zemljištu. Ali ni to im nije prošlo...
- Zakon se strogo odnosio na zemljišta neprocijenjena u procesu pretvorbe i na zemljišta nad kojima su bilo upisana pravo korištenja upravljanja i raspolaganja od strane hotelskih poduzeća, što je u oba elementa isključivalo sporna zemljišta u Brelima – veli predsjednik udruge "Mlada Plavca".
Konfuzija
Breljani s kojima smo razgovarali reći će kako je najnovija epizoda u bitci za povrat imovine započela 2015. godine. Prethodno je Blue Sun angažirala odvjetnički ured Damira Primorca iz Splita.
- Nakon 20 godina korektnog tumačenja vlasničkog stanja nad zemljištima od strane sudova, naglo se mijenja sudska praksa, te u nekoliko slučajeva dolazi do presuda gdje se kao instrument stjecanja tuđe imovine navode elaborat o pretvorbi, urbanistički uvjeti, pa sve do očajničkih pokušaja spominjanja Zakona o udruženom radu i navodne neažurnosti hotelskih firmi kod uknjižbe.
U toj konfuziji koja traje već dvije godine dobili smo niz različitih presuda za zemljišta koja su u apsolutno istom pravnom statusu, tako da jedan vlasnik ima pozitivnu presudu Županijskog suda, pa su hoteli pokrenuli izvanrednu reviziju na Vrhovnom sudu, drugi vlasnik na istom sudu ima preinačenu presudu Općinskog suda tako da je on morao pokrenuti izvanrednu reviziju, u trećem slučaju vlasnik ima pravomoćnu presudu Općinskog suda u svoju korist na koju se hoteli nisu žalili, ili imamo četvrti slučaj gdje sutkinja Općinskog suda u Makarskoj ne zakazuje ročišta već 10 godina i pri tom se uredno plaća kazna za dugotrajnost sudovanja.
Dojam je da se cijela igra vodi na način da se tužene vlasnike zemljišta maksimalno iscrpi i da svi predmeti u konačnici završe na Vrhovnom sudu gdje bi se stvar prelomila. S tim da su u igri opcije gdje bi se moglo dogoditi da o svemu odlučuje rodbina tužiteljevih odvjetnika ili suci supružnici uredno raspoređeni po Županijskom i Vrhovnom sudu – upozorava Blagojević.
U međuvremenu, Breljani koriste svoje davno nacionalizirane, ali nikada isplaćene parcele.Mili Žamić tako uredno svake godine pobere 12 maslina na zemljištu na kojemu je izgrađen hotel Maestral. Nekada ih je, doduše, bilo skoro tisuću, ali veli da neće odustati.
- Posrijedi je ništa drugo nego igra živaca i iscrpljivanje. Hoteli rade i ubiru profit, a ja sam do sada potrošio brdo novca na rasprave – reći će.
Dok sluša sumještanina, Živko Petričić nudi rješenje:
- Izlaz je u dogovoru, ali oni su bahati. Misle doći do nekretnina, a da ne plate!
Plombe
- Kada smo prije tri godine vidjeli plombe na zemljištu koje je naslijedila moja supruga na području Rata, nekih 850 kvadrata – priča Damir Josipović - odmah sam otišao u pravnu službu hotela. Saslušao me šef, a ja sam inzistirao da mi se pokaže dokumentacija na osnovu koje to oni polažu pravo na našu zemlju. Rekli su da sve navodno postoji u papirima, ali eto ne mogu pokazati. Prije pet godina kada smo vadili vlasnički, plombi nije bilo i to smo im pokazali. Dali smo im 15 dana da skinu plombe. I znate što je na kraju bilo? Plombe su nestale, i to svima, jer su valjda shvatili da su im stvari izmakle kontroli i pobojali se da se ne organiziramo, pobunimo ili već što.
Tko rano rani...
U Brelima su najbolje prošli oni koji smo odmah nakon uspostave hrvatske države tužili Općinu Makarsku, odnosno njezinu sljednicu Brela.
- Radi se o tri obitelji – Letica, Tripalo i Šošić. Tužili su zbog nelegalne uzurpacije zemljišta, vodili su višegodišnje sudske sporove, ali su na koncu izborili pravo na tržišnu cijenu nekretnina. Morala ih je isplatiti Općina Brela, koja je zbog toga bila tri godine u blokadi. Ostali su vjerovali obećanjima o sustavnom rješenju kroz zakone o vlasništvu i denacionalizaciji, ali ih je na kraju zakonodavac zaboravio. Zakon jest predvido nadoknadu, ali samo tamo gdje je zemljište uredno izvlašteno. Ovdje su vlasnici ostali vlasnicima, a nisu izvlašteni – upozorava na apsurd Mijo Blagojević.
Primorac bez komentara
U odvjetničkom uredu Damira Primorca, koje zastupa Hotele Brela, nisu htjeli detaljnije komentirati cijeli slučaj.
- Većina predmeta u kojima zastupamo navedenu stranku je u tijeku i nisu donesene pravomoćne odluke, te iste ne želimo radi profesionalnosti komentirati. Što se tiče predmeta okončanih pravomoćnom presudom u korist naše stranke iste su na zakonu osnovane. Također, gotovo svi predmeti koje je Odvjetničko društvo „Primorac i partneri“ d.o.o. preuzelo 2013. godine su bili pokrenuti, a do danas traju zbog toga što su nepravomoćne presude bile ukinute ili zbog toga što bi zbog smrti tuženika nastupio prekid postupka sve dok nasljednici ne bi preuzeli postupak – odgovorili su.