Kaštelanska vlast: Srušit ćemo dozvolu za korištenje goriva iz otpada u Cemexu

Iskoristit ćemo sve zakonske mogućnosti kako bismo osporili izdavanje dozvole “Cemexu” za korištenje goriva iz otpada u cementari “Sv. Juraj” – kazao nam je Mili Novak, zamjenik kaštelanskoga gradonačelnika, napominjući da je gradska uprava svoj stav o tome iskazala u priopćenju za javnost.

Prema našim saznanjima, Grad Kaštela ima mogućnost podnošenja tužbe Upravnom sudu u Splitu, i to u roku od 30 dana nakon što zaprimi rješenje o izdavanju dozvole. U spomenutom priopćenju, koje zajednički potpisuju Ivan Udovičić, kaštelanski gradonačelnik, i Denis Ivanović, predsjednik Gradskog vijeća, navodi se, među ostalim, da se od nadležnih u Ministarstvu zaštite okoliša očekuje da će uvažiti stav lokalne zajednice, posebice kad je riječ o jako osjetljivoj problematici, a ne da donose dozvolu za spaljivanje otpada na prostoru grada.

“Takva odluka suprotna je svim nastojanjima Grada, Povjerenstva zaštite okoliša te gradske i županijske prostornoplanske dokumentacije”, ističe kaštelanska vlast i dodaje da je Gradsko vijeće u nekoliko navrata kazalo “ne” loženju otpada na području grada, te da su čak podnijeli tužbe na izdana rješenja Upravnom sudu.

Turizam umjesto dimnjaka

“Želimo grad koji će se razvijati u turizmu, poljoprivredi, obrtništvu, malom poduzetništvu i čistoj industriji, a nikako nove zagađivače koji će vratiti unatrag desetljeće uloženog truda i nemalih financijskih sredstava kako bi Kaštela kroz projekt EKO-Kaštelanski zaljev postala čistiji grad, grad ugodnog življenja za sve svoje stanovnike”, poručuju potpisnici priopćenja.

“Cemex” je, podsjetimo, početkom tjedna dobio dozvolu za gospodarenje otpadom, čime je spreman za korištenje goriva iz otpada kao zamjenskog energenta u svojem proizvodnom procesu. Prema našim saznanjima, dozvola je trajna i izvršna, što znači da “Cemex” može odmah početi koristiti zamjensko gorivo.

Dozvola, međutim, podliježe reviziji svakih pet godina, što podrazumijeva da se mora usklađivati s eventualnim zakonskim promjenama. No, ni u tom se slučaju postupak izdavanja ne ponavlja. Valja napomenuti da je Ministarstvo zaštite okoliša izdalo dozvolu “Cemexu” sukladno zakonu, što, među ostalim, podrazumijeva i prethodno razmatranje primjedbi i odluka poput one kaštelanskoga Gradskog vijeća. Budući da je dozvola ipak izdana, nije problem zaključiti da su te primjedbe i odluke odbačene kao neosnovane.

Međutim, prof. dr. Slaven Dobrović s Katedre za inženjerstvo vode i okoliša Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu tvrdi da je primjena goriva iz otpada u cementari ili bilo kakvoj drugoj energani loše rješenje, te za to navodi nekoliko bitnih razloga.

Zašto ne recikliraju?

– Čim je tako vrijedna sirovina dospjela u gorivo iz otpada, znači da je propušteno iskoristiti je puno kvalitetnije – recikliranjem. Recikliranjem se redovito, uz očuvanje materije, i štedi energija, tako da se pukim izgaranjem u cementari ili energani iskorištava samo manji dio energije (jedna trećina do jedna desetina) koju bismo mogli ostvariti recikliranjem – ističe Dobrović.

‘Cemex’ može odmah početi koristiti gorivo iz otpada / Duje Klarić / CROPIX

Kao drugi razlog zbog kojega je korištenje goriva iz otpada loše rješenje naš sugovornik navodi propuštanje korištenja resursa, i obnovljivih, kao što su šume, i neobnovljivih, što se najviše odnosi na fosilna goriva i minerale. Treći, pak, ali ne i najmanje važan razlog, jest činjenica da s miješanim otpadom iz kojega se gorivo proizvodi dolazi nepoznat broj i količina opasnih tvari koje nisu dopuštene za ovu namjenu, te se na ovaj način ustvari pojačava stupanj raspršenja tih tvari u okoliš i mnoge štete koje pritom nastaju.

– Pitanje kvalitete goriva iz otpada tek je djelomično regulirano propisima, pa nedvojbeno stoji da građani nisu potpuno zaštićeni. Dakle, praksa primjene takvoga goriva, osim što propušta mogućnosti očuvanja resursa i zaštite okoliša recikliranjem, ide za tim da iskorištava tek djelić raspoložive energije uz nipošto zanemariv štetan utjecaj na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi.

Činjenica da takva praksa postoji i Europi svakako nije opravdanje da mi taj primjer slijedimo, jer u toj istoj Europi postoje regije i gradske sredine s puno naprednijim sustavima gospodarenja otpadom, gdje se s otpadnim reciklabilnim tvarima postupa na najbolji način – recikliranjem – zaključuje naš sugovornik.

Jadranka Matić, Lidija Gnjidić

‘Prijeti nam ekološka bomba’ – Podsjetila bih na to da su Kaštela u svojoj prošlosti doživjela ekološku kataklizmu jer je to bio prostor najjače koncentracije zagađivačke industrije u bivšoj državi. I danas, kad očekujemo poboljšanje, dolazi nam tvornica cementa kao bomba. Ne mogu shvatiti da se u jednom ovakvom prostoru, koji spada u najgušće naseljene, usred četiri grada (Split, Solin, Kaštela, Trogir) postavlja spalionica otpada. Nevjerojatno je da je Ministarstvo dalo dozvolu, a to je propust i dosadašnjih vlasti tih gradova, koje su trebale na vrijeme reagirati i argumentima dokazati opasnost za stanovništvo ovog prostora – kazala je Ivna Bućan, predsjednica kaštelanske Ekološke udruge “Lijepa naša”.   J.M.