StoryEditorOCM
81 godina SlobodnePogled u budućnost

I u 81. ljetu "Slobodna" ima asa u rukavu

Piše Damir Šarac
14. lipnja 2024. - 15:23

I u svojem 81. ljetu Slobodna Dalmacija nastavlja marširati kroz svjetsku, hrvatsku, dalmatinsku svakodnevnicu, premda joj u ono doba kad je osnovana, sparnog lipanjskog dana 1943. godine u mosorskim vrletima mnogi nisu predviđali dug život. Ništa joj nije išlo na ruku. Kratko nakon utemeljenja u pojati, partizanske postrojbe i prva redakcija napadnute su talijanskim granatama.

Ipak je preživjela, a starica još ima ideja kako ostati dominantna na svojem medijskom prostoru na ojem se desetljećima granala.

Uz tiskano izdanje i internetski portal, u međuvremenu nastale su i nove ideje, prilagođene novim čitateljima, posebice mladima. Premda ćete na ulici ili kafiću čuti kako današnji mediji svima idu na živce, činjenica jest da se mediji masovno prate, možda kao nikad u povijesti ovog zanata, zahvaljujući dostupnosti na svakom mobilnom aparatu u našem džepu i nasvakom mogućem ekranu koje imamo na poslu i kod kuće.

"Slobodna", svjesna toga, još ima karata za akužu. Novost, koja već i nije tako nova, jest da smo pokrenuli video-produkcija i osnažili vidljivost na društvenim mrežama, onom svijetu u kojem žive naši mladi čitatelji: facebooku, tik-toku, instagramu, youtube-u... U novim medijima svakodnevno objavljujemo nešto sasvim friško, poput anketa, životnih priča, izvještaja s terena, savjeta čitateljima, tematski su pokrivena rubrike politike, preko sporta do kulture donoseći aktualnosti sa svih područja, čak i u formi kratkih snimki, koje, znat će mladi, označava pojam reels-a.

Sadržaji posvećeni mladima

Na ove sadržaje, očekivano, najprije su se "navukli" mladi, i to kako! Putem novih kanala, poruke koja su aktualne i njima pristupačne, ostvarujemo stotine tisuća pregleda, dosežu do milijuna.

Postoji i plan za bližu budućnost, priprema se još formi: podcasti, inteviewi, redovne emisije, kratki dokumentarci, zabavni sadržaji... "Slobodna" upravo u 81. godini postojanja spaja stari i novi svijeta medija.

Portal ‘Slobodne‘ dominantan je na dalmatinskom području sa 1,7 milijuna posjetitelja i oko tri milijuna dnevnih pregleda, a teme iz politike domaće i svjetske, sporta, lokalnih događanja i svakodnevlja izmjenjuju se iz trenutka u trenutak. Od polovine svibnja ove godine važan dio portala čine i Premium-teme s najzanimljivijim i najatraktivnijim novinarskim pričama, te je uvedena digitalna pretplata.

Od 2019. godine na internetu je dostupan i digitalizirani arhiv ‘Slobodne‘ koji je širem krugu građana ali i istraživača napravila dostupnom povijest, ne samo ‘Slobodne Dalmacije‘, nego i Dalmacije, Hrvatske i svijeta od 1943. do danas kroz pera vrsnih novinara i gostujućih komentatora.

image

"Slobodna" u slobodno vrijeme

Joško Ponoš/ Cropix/

Nije uvijek bilo ovako optimistično, sjetimo se povijesti našeg lista.

‘Slobodnoj‘ je prethodio ‘Naš izvještaj‘ koji je osnovan u Splitu krajem lipnja 1941. godine kao glasilo narodno-oslobodilačkog pokreta i godinama je djelovao u strogoj ilegali.

U tisuću primjeraka dnevno, ‘Naš izvještaj‘ tiska se svakodnevno do studenog 1941., a potom povremeno, dva do tri puta tjedno. Izašlo je 175 brojeva, a njegovi autori nikad nisu pali u ruke talijanskih fašista koji su ih ustrajno tražili po okupiranom gradu. U Splitu je tiskan do lipnja 1942. nakon čega seli na Dinaru. Nakon otprilike godinu dana, 13. lipnja 1943. godine, u Mosoru je održan partizanski sastanak, na kojem je donesena odluka o osnivanju dnevnog lista koji bi pored dnevnih vijesti donosio i različite druge napise koji bi pomogli mobilizaciji, organiziranju i aktiviranju širokih masa u borbi protiv okupatora.

Sretni pojam slobode

Jedan od prvih urednika, Petar Šegvić, predložio je da se list zove ‘Slobodna Dalmacija‘. "U tom imenu sretno se spaja pojam slobode, kao glavni cilj naše borbe, s nazivom naše pokrajine", obrazložio je.

Na Mosoru je tiskano petnaest prvih brojeva lista, a nakon talijanskog granatiranja minobacačima, redakcija seli u Brštanovo pod Mosećom, gdje je smještena u osnovnoj školi, i odatle izlazi još jedanaest brojeva. Dan nakon kapitualcije Italije, 9. rujna 1943. u grad ulaze partizani, a s njima Slobodna Dalmacija i smješta se u prizemlje kuće Ivanišević u današnjoj Zagrebačkoj ulici, a novina se tiska na strojevima lista ‘Il popolo di Spalato‘.

Iz prave štamparije izašla su tek četiri broja ‘Slobodne‘, a partizani se pred njemačkom navalom evakuiraju iz Splita 27. rujna 1943. pa je "Slobodna" opet u pokretu.

U Ogorju izlaze dva broja, a u Livnu je redakcija do kraja studenoga 1943. godine. Prvog prosinca 1943. novinari, urednici i štampaduri prebačeni su brodom na Hvar.

Četrdeseti broj tiskan je na Visu 6. siječnja 1944. u konobi u Ženi Glavi, a to je i posljednji broj tiskan na otoku - tvrđavi.

‘Slobodna‘ je nakratko bila i na talijanskom tlu, u savezničkoj bazi u Bariju. Tek što su tamo montirani strojevi, stiže naređenje: ‘Natrag na Vis!‘

Za uredništva Sibe Kvesića od 1955. do 1965. novinarski je osuvremenjena te joj je do njegova odlaska 1965. naklada narasla s oko četiri tisuće na preko 35 tisuća primjeraka. U tom razdoblju nastaje ideja o dopisništvima, nakana je bila da ‘Slobodna‘ dobije vijesti iz svakog, pa i najmanjeg dalmatinskog mjesta i ta će dopisnička mreža kroz slijedeća dva desetljeća narasti na gotovo stotinu dopisnika, ali ne samo iz Dalmacije; velika redakcija oformljena je u Zagrebu, a dopisnika je bilo iz svih krajeva Europe i svijeta.

Uvijek na prvoj liniji

Godine 1964. ‘Slobodna‘ dobiva novu zgradu u koju je uklopljen i neboder s dvanaest katova na današnjoj adresi u splitskoj četvrti Brodarica. Bilježi se kako je 1971. godine pokrenuta ‘Nedjeljna Dalmacija‘ politički tjednik koji će za manje od dvadeset godina postati najtiražniji u bivšoj državi dosižući i 150 tisuća primjeraka.

Od 1984. na malom formatu ‘Slobodna‘ od provincijalnog lista izrasta u relevantnog protagonista državne medijske scene u kojoj pišu najveća i najuglednija novinarska pera.

U domovinskom ratu "Slobodnini" novinari i fotoreporteri opet su na prvim crtama, s terena donose antologijske ratne priče fotografije.

Svijet je turbulentno mjesto a mediji su uvijek na prvim linijama: bilo da je riječ o "crnoj kronici" ili sportskim analima, sasvim običnim tekstićima koje čitatelji obožavaju, poput kultnih izvještaja s pazara i peškarije, pa do visokih dosega u kulturi i političkih nevera, "Slobodnin" brod je još uvijek nad površinom. Plovi brže nego ikad, starica se još ne da. Još ima kojeg asa u šotani.

image

Cijeli svijet je na ekranima, a s njima i "Slobodna"

Josko Ponoš/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 09:40