Zainteresirani, koji se ipak neće stići prijaviti na ovaj javni poziv, priliku za to će imati i sljedeće godine, budući da Fond s programom planira nastaviti i u godinama koje slijede.
S rastom cijena energenata, sve je veća potražnja i za sustavima korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama diljem zemlje.
Primjenom takvih sustava moguće je značajno sniziti svoje račune za energiju, ali se i zaštititi od budućeg rasta cijene. Izračuni stručnjaka pokazali su kako se, uz poticaje, investicija u takve sustave vrati iz ušteda u 6 do10 godina.
– Ne čudi, stoga, veliki interes koji su pokazali građani za javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema kojem je vlasnicima obiteljskih kuća ukupno dostupno čak 95 milijuna kuna nepovratnih sredstava – kaže Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću u Fondu.
Prijave za financiranje počele su stizati na adresu Fonda od 15. studenoga, a u njima se sredstva traže za instalaciju fotonaponskih elektrana, ali i za sustave grijanja i/ili pripreme potrošne tople vode, u koje su uključeni sunčani toplinski kolektori, dizalice topline ili peći na pelete. Poziv traje najkasnije do isteka kalendarske godine.
Za ovakve projekte je, ovisno o lokaciji, dostupno do 40 posto, 60 posto ili 80 posto sufinanciranja prihvatljivih troškova. Da bi se ta mogućnost iskoristila, važno je da kuća ima pravomoćnu građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt kojim dokazuje zakonitost, da je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te da ima ili do tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 kvadrata. Također, vlasnik u kući treba imati prebivalište, a kuća mora imati i odgovarajući energetski razred prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, QH,nd: C ili bolji u kontinentalnoj, odnosno B ili bolji u primorskoj Hrvatskoj. Zadovolji li sve uvjete, jedno kućanstvo od Fonda može dobiti i do 128 tisuća kuna, za jedan ili više takvih sustava.
– Kako bi se prijavili, građani moraju prikupiti svu dokumentaciju kojom dokazuju da zadovoljavaju uvjete Fonda, snimiti je na USB i poslati poštom na adresu Fonda, a prijave će se obrađivati redom zaprimanja – podsjeća Lidija Tošić, ističući da je među dokumentacijom, osim Prijavnog obrasca i Izjava prijavitelja, potrebno dostaviti i energetski certifikat, a ako je riječ o postavljanju fotonaponske elektrane obvezan je Glavni projekt, te obavijest o mogućnosti priključenja fotonaponske elektrane na mrežu kućanstva s vlastitom proizvodnjom, odnosno Elektroenergetsku suglasnost ili Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu, u slučaju ugradnje sustava u mrežnom radu.
S obzirom na dostupan budžet, iz Fonda očekuju da će u sklopu poziva sredstva dodijeliti za oko 2350 sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Građani koji se sada ipak neće stići prijaviti na ovaj javni poziv, a žele u svoje domove ugraditi sustave obnovljivih izvora energije, priliku za to će imati i sljedeće godine, s obzirom na to da Fond s programom planira nastaviti i u godinama koje slijede.
Cilj ovih poziva je potaknuti šire korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima, uvažavajući potencijale različitih lokacija u korištenju lokalno dostupnih obnovljivih izvora. Na taj način će se smanjiti potreba za korištenjem fosilnih goriva te će se doprinijeti nacionalnim, ali i europskim ciljevima dekarbonizacije stambenog sektora i osiguravanja veće energetske neovisnosti.
Upravo s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i korištenja fosilnih godina pokrenuti su i programi energetske obnove pa je tako u razdoblju od 2014. – 2016. godine Fond uložio više od 1,6 milijardi kuna u obnovu kuća, višestambenih zgrada te javnih i komercijalnih zgrada, a od 2016. godine su se za takve projekte počela koristiti i europska sredstva. Uz suradnju s Fondom, privatnim i javnim investitorima je do 2020. godine odobreno sufinanciranje obnove gotovo 600 višestambenih zgrada za koje je osigurano oko 560 milijuna kuna te čak 736 javnih zgrada, većinom škola i vrtića, za koje je osigurano oko 900 milijuna kuna. Osim ovih programa, iz EU-a je sufinancirano i 89 projekata povećanja energetske učinkovitosti u industriji (koji uključuju energetsku obnovu i korištenje OIE) te 78 projekata u sektoru trgovine i turizma.
Osim EU programa sufinanciranja, i Fond je nastavio s nacionalnim financiranjem programa obnove kuća te poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije. Interes za program obnove obiteljskih kuća je bio osobito značajan te je na poziv Fonda iz 2020. ukupno zaprimljeno 7386 prijava. Za mjere energetske učinkovitosti u kućanstava je za oko 3145 projekata dodijeljeno oko 210 milijuna kuna.
Već na sljedećem javnom pozivu, završenom 14. prosinca 2021., pristiglo je čak 8495 zahtjeva građana, potpisana su 5843 ugovora, te je dodijeljeno ukupno 389.979.501 kuna.
Podsjetimo da se energetska obnova obiteljskih kuća provodila i 2015. godine. Fond je tada na području cijele Hrvatske sufinancirao energetsku obnovu 9380 kuća, te za tu namjenu isplatio više od 500 milijuna kuna.
Važnost energetske obnove obiteljskih kuća ogleda se u činjenici da čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini.
Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.