Nakon noćenja u luci Ist, idućega dana zaplovit ćete vanjskom stranom Ista u smjeru luke Sv. Krijal na Premudi, koja je uzak i izdužen otok na granici otvorenoga mora. Kako se jedina lučica, Sveti Krijal, nalazi na vanjskoj strani (uvalica Loza na NE strani otoka, s kratkim betonskim pristanom uz koji, samo kad nema bure, pristaje linija iz Zadra ne može prihvatiti jahte), ovdje ćete još intenzivnije doživjeti tu otvorenost, gotovo osamljenost.
Osim čudesnih sunčanih zalazaka, na zapadnom obzoru iza uskog niza golih hridi što tek donekle štite lučicu i sidrište, nema ničega na vidiku. Ili, možda, ipak? Je li to optička varka da se za iznimno kristalne atmosfere, iza bure, tamo prijeko nazire Monte Conero, brdo nad Anconom?
OPREZ, STRUJE
Ako u Sv. Krijal dolazite iz smjera Silbe, možete oploviti južni ili sjeverni rt Premude. Zapravo se, s polaskom iz silbanske E luke, nude tri mogućnosti s na vlas jednakim udaljenostima(!) od 10,5 milja. To su, redom: obilazak Silbe i Premude sa sjevera (rt Samotvorac–otočić Kamenjak); obilazak Silbe s juga, a Premude sa sjevera (rtovi Arat i Južni arat–Kamenjak); obilazak i Silbe i Premude s juga (rt Arat–rt Lopata).
U drugom i trećem slučaju svakako pripazite na pličinu što se daleko u more pruža ispred južnih rtova Silbe, a u trećem slučaju Grebene je bolje oploviti sa S strane zbog pličina i hridi u NW produžetku Zapadnog Grebena. Dodajmo još da je u sjevernom obilasku Premude najbolje proći između otočića Kamenjak i Lutrošnjak. Na Kamenjaku je bijeli stup sa svjetlom (B Bl 5s 7M). Između Kamenjaka i Premude prolaz je širok oko 100 m, dubina je oko 9 m. Ovdje može biti jaka morska struja!
Kad već spomenusmo struje, važno je napomenuti da su u pučinskim morskim prolazima između Ista, Škarde i Premude – Škardskim i Premudskim vratima – struje ponekad vrlo jake, štoviše vanjske se struje sukobljavaju onima u Silbanskom kanalu. Tada zna doći do uzburkanog vrtloženja mora, a silina struje otežava upravljanje, osobito kod jedrilica s dubokom kobilicom. To su pojave na malim područjima i najbolje je zaobići najkritičniji dio mora (ako se može) te proći motorom na najjačem gasu.
SV. KRIJAL - LOŠA LUKA, DOBRO SIDRIŠTE
Lučica Sv. Krijal mogla je nastati jedino zahvaljujući nizu od nekoliko hridi usporednih s Premudom, jer one čine prirodnu zaštitu od vjetrova iz smjerova od SE do WNW. Kako otok u cijeloj svojoj duljini odlično štiti od bure, jedino vjetrovi iz NW do N (jak maestral i tramontana) mogu u Sv. Krijalu biti neugodni.
Osobito se treba čuvati ljetnih nevera koje dolaze baš iz NW. Ako je najavljena mogućnost nevere, može se prijeći u uvalu Driveni na suprotnoj strani otoka, a čim nevera prođe vratiti se u Sv. Krijal, jer nakon nevere obično stiže bura. Između hridi, dakle s otvorenog mora, luci se ne može prići jer je u tim uskim prolazima more vrlo plitko i grebenasto. Jedini je, dakle, pristup luci iz NW i SE. I ovdje treba računati s morskom strujom koja uglavnom stalno struji u smjeru NW, a s plimom ili južnim vjetrom može znatno pojačati.
Stari dio lučice čine dva lučno savijena lukobrana, s vanjske strane obrubljena nabacanim kamenjem, koji zatvaraju plitak mandrač. Brodice gaza većega od 1 m mogu pristati samo na malom prostoru pri vrhu sjevernijeg lukobrana – glava S lukobrana je okružena podvodnim grebenima. Kao pristanište za linijske brodove i trajekte nešto sjevernije je dograđen mol u obliku razigranog slova T. Lučko svjetlo (bijeli stup, C Bl 3s 4M) je sa starog lukobrana premješteno na novi mol. Nažalost, pri ovoj se dogradnji nije razmišljalo o jahtama. Usprkos veličini te konstrukcije, mala plovila ne mogu nigdje bočno pristati, a da ne ometaju linijski promet.
Dugački gat na četiri betonska postamenta s vanjske je strane obložen širokim gumenim odbojnicima (ako se naslonite bokom zacrnit će vam brod), a s unutarnje se strane za mirna mora može tek improvizirati kakav-takav vez uz uska čela betonskih postolja. Ako tu pristanete, nemojte brod ostaviti dulje vrijeme bez nadzora. Promjena morske struje može ga pomaknuti i oštetiti. Ovdje se ljeti na noćenju okuplja mnogo plovila svih veličina.
Premuda je idealna postaja na plovidbi od sjevera prema jugu Jadrana i obratno. Uz tako ograničene mogućnosti priveza uz obalu, najbolja solucija je svakako sidrenje – Sv. Krijal je prije svega poznat kao izvrsno sidrište, s dubinama posred kanala od 4 do 8 m. Ljeti je duž obala kanala, pod Premudom i uz hrid Masarine, postavljeno mnogo plutača za privez, pa vjerojatno niti nećete morati spuštati sidro. Ako su sve bove zauzete, usidrite se u nastavku polja s bovama. U samoj sredini kanala nikako nemojte sidriti, plovni put mora ostati slobodan. A noću nemojte zaboraviti upaliti sidreno svjetlo!
MJESTO S POGLEDOM
Naselje Premuda, gore na brijegu, zimi je poput velike obitelji, stalnih stanovnika je nekoliko desetaka. Tu je jedna trgovina, pošta i mala osnovna škola. Ljeti, kad pristignu mladi koje je daljnje školovanje ili potraga za poslom odvela u gradove na kopnu, kad dođu iseljenici iz Amerike, a sidrište se ispuni jahtama i sa zadarskog se katamarana sliju brojni namjernici, turisti i pustolovi, mjesto oživi smijehom i žamorom.
Iz sve tri otočke konobe razliježe se pjesma i šire mirisi ribe. A ribe ovdje doista ne manjka – stjenovite obale otoka staništa su najcjenjenijih vrsta. Zato je Premuda omiljeno odredište ronilaca. Na jugozapadnoj strani otoka, posebice od uvale Zaporat do rta Lopata, brojne su atraktivne lokacije za ronjenje. Najpoznatija je katedrala, sustav dubokih špilja osvijetljenih sunčevim zrakama što se probijaju kroz otvore na vrhu tvoreći lijepu igru svjetlosti.
Pod rtom Sale okomiti podvodni zidovi spuštaju se do dubine od 45 m, a pod njima je arheološko nalazište s ostacima amfora. Olupina broda Szent Istvan na pučini ispred Premude posebna je priča, no na tu lokaciju pod zaštitom države mogu samo najiskusnijim ronioci, i to s posebnom dozvolom Ministarstva kulture.
A kad se popnete na najvišu točku naselja, mali trg oko crkve, i krenete još malo stazom na drugu stranu otoka, pred vama će se otvoriti nezaboravan pogled od sjevera preko zapada do juga: Silba, u daljini otok Pag, nad njim moćni Velebit, nešto južnije tri bijela Grebena, pa Škarda, Ist, Molat...
MAHNITE SVJETIONIČARU
U sljedeća tri skoka treba se vratiti u polaznu luku. Noćiti treba, dakle, još dva puta, a to je na toj ruti moguće na više mjesta: na Iloviku, u Velom Lošinju, eventualno Malom Lošinju (ali to znatno produljuje put), može se noćiti i u uvalama na južnom kraju otoka Cresa (Jadrišćica, Kolorat, možda u zaštiti NW obale Raba ili, konačno, u marini Supetarska Draga. Što ćete od svega toga odabrati, ovisi u znatnoj mjeri i od vremenske prognoze. Svaka od tih lokacija ima drugačije vremenske uvjete, pa možete birati. Naš prijedlog je Ilovik, zato što ćete ondje biti sigurni po svakom vremenu.
Od premudskih otočića Kamenjaka i Lutrošnjaka zaplovit ćete gotovo točno u sjevernom kursu tik uz Grujicu, mali niski otok sa svjetionikom i kamenom svjetioničarevom kućom – mahnite mu u prolazu! Do Ilovika je manje od 10 milja. Njega smo već opisali, pa ćemo samo podsjetiti da je dobro zaštićeni kanal između otoka Ilovika i Sv. Petra s dubinama 5-7 metara, omiljena destinacija nautičara. U kanalu ponekad, osobito za višednevnoga juga, struja može biti zamjetna, na što treba obratiti pažnju pri manevriranju. Lučica Ilovik je malena, na molu pred mjestom je malo vezova, ali u kanalu na vas čeka osamdesetak plutača za privez.
Idući dan nudi vam se lijepo kupanje uz otočiće Orjule, možda ručak u skrovitom Velom Lošinju, zatim još mali korak do Punte Križa, južnog čela otoka Cresa. Tu je nekoliko dobrih uvala, poput duboke Jadrišćice u kojoj je malo naselje Pogana s restoranom, te Kolorata, razvedenoga zaljeva s pet malih uvala okruženih šumom. Možda ćete za posljednju noć prije povratka u Marinu Punat odabrati baš ovo romantično mjesto.
Treba još napomenuti da vas ovdje opisana ruta vodi nakon Orjula neposredno uz otok Lošinj, pa zatim prema Puntu Križa; ako biste slučajno skratili put i zaplovili od Orjula ravno prema Koloratu, zašli biste u Plitvac Palacol (nazvan prema istoimenom otočiću), opasno područje pličina i teško vidljivih grebena što se od pličine Križ nedaleko zaljeva Jadrišćice preko niskog otoka Oruda, pa sve do stupom i svjetlom označene hridi Bik (BC Bl (2) 6s 8/5M) rasprostire u duljini od gotovo pet milja. Ovdje nije pametno zalaziti! Svakako otvorite dobru pomorsku kartu i odredite kurs dovoljno W od crno-crveno-crnih stupova s dvije kugle na vrhu uokolo Orude.
ČESTE UTIHE
I stigao je posljednji dan. Od Jadrišćice do Marine Punat je 27 milja, četiri do pet sati plovidbe brzinom 6-7 čvorova. Ako ujutro krećete iz uvale Kolorat, dvije i pol ili tri milje bliže ste cilju. Navigacija je jednostavna, od rta Sv. Damjan na Cresu kurs 005 - 006 vodi vas ravno na krčki rt Negrit iza kojega je još svega 2 milje do ulaza u Puntarsku Dragu. Cijeli taj sjeverni dio Kvarnerića ima ljeti uglavnom slabe vjetrove, lagane maestrale, ali često i potpune utihe – ako ne puše bura.
No, dosta smo vas plašili s njom u ovom poglavlju. Ali, vjerujte, za sve nautičare i pomorce koji često plove ovim vodama nema većeg veselja nego kad im se mrki, a istovremeno lijepi, moćni Velebit svojim odrazom u glatkom moru mirno smješka kroz Senjska vrata!
No, što je to šest sati plovidbe? Iskustvo proteklih dana od vas je načinilo već prave morske vukove, možete vi i malo duljim putem. Zašto ovu etapu ne razdijeliti u dva dijela, pa krenuti najprije malo desnijim kursom prema zelenoj obali Raba i svratiti u neku od uvala pod šumom Dundo. Tu provedite u kupanju veći dio dana i zatim, uz rt Kalifront, otplovite ka Puntu.
Takvo malo skretanje od idealnog kursa ukupnu će etapu produžiti za samo tri do četiri milje, pola sata. A ako prije ulaska u Punat morate opet u Krk po gorivo (u čarteru tank morate napuniti prije povratka), onda na cijelu gornju računicu dodajte još tri ili tri i pol milje, te još sat više za čekanje pred crpkom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....