StoryEditorOCM
Zadar plusFOTO: NAŠ ČOVJEK U DAVOSU

Zadranin Lovro Valčić očitat će bukvicu svjetskim vođama zbog klimatskih promjena: Očekujem da naš arktički kamp opet posjeti Greta Thunberg, a ne bih se čudio da nam dođe i Trump!

Piše Iva Ivanac
19. siječnja 2020. - 11:20

Zadranin Lovor Valčić (43) idući će tjedan sa svojim suradnicima u švicarskom Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) najmoćnijim ljudima svijeta očitati bukvicu na temu klimatskih promjena. Dobro ste pročitali! Lovro je kao informatički stručnjak i vlasnik tvrtke "Bruncin" jedini Hrvat u timu od 30 znanstvenika i aktivista iz cijelog svijeta koji će ispred glasovitog hotela „Schatzalp” u Davosu postaviti pravi pravcati arktički istraživački kamp.

Njegova tvrtka bavi se istraživanjima ledenog pokrivača na Arktiku i Antarktiku, a proizvode i sofisticirane senzore te sustave za istraživanje leda pomoću kojih se prikupljaju podaci krucijalni za praćenje i predviđanje klimatskih promjena koje, kao što znamo, nepovratno mijenjaju ovaj svijet.

Lovro i njegove kolege žele svjetskim liderima izravno predstaviti svoj posao kojeg zadnjih desetak godina rade u ekstremnim uvjetima Sjevernog i Južnog pola kako bi ih uvjerili u postojanje čvrstih znanstvenih dokaza da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene posljedice neodgovornog ponašanja ljudi prema planeti Zemlji i da je samo snažnom, jedinstvenom i odlučnom akcijom svih svjetskih čimbenika moguće taj proces zaustaviti i tako osigurati budućnost života idućih generacija.

- Ispred hotela ćemo postaviti simulaciju arktičkog istraživačkog kampa (Arctic Basecamp), istog onakvog kakvog bi postavili i da se zaista nalazimo u polarnim krajevima. Podignut ćemo jedan glavni veliki šator, u kojemu se inače rade istraživanja, a koji će imati pomalo muzejski postav s mnoštvom plakata i interaktivnih senzora kako bi posjetiteljima što lakše objasnili što to mi zapravo radimo kada idemo na ekspedicije u polarne krajeve. Ljudi će moći vidjeti kakvu opremu koristimo, a uz to ćemo im prezentirati i posljednje informacije koje imamo o stanju u Arktiku, govori nam Lovro kojemu je ovo četvrti put da će boraviti u arktičkom kampu na Svjetskom ekonomskom forumu.

Uz glavni šator postavit će i nekoliko manjih šatora u kojima inače na ledu borave i spavaju. Cijeli sljedeći tjedan, točnije od 20. do 24. siječnja, koliko i traje Svjetski ekonomski forum, Lovro i znanstvenici sudjelovat će na brojnim panelima i predavanjima gdje će pričati o klimatskim promjenama i stanju u polarnim krajevima, ali i o budućim prognozama i tome što bi svi zajedno kao građani mogli napraviti kako bi što duže kao vrsta mogli živjeti na površini našeg planeta.

- Svi oni koji žele, mogu naš Arctic Basecamp kamp posjetiti potpuno neformalno. Nema potrebe za posebnim najavama. Svake godine pa tako i ove, imat ćemo posjete iz svijeta poznatih i slavnih, točnije ekipe iz Hollywooda, neki od kojih su i UN-ovi ambasadori za klimu, te ljudi iz svih vlada i država svijeta, ali i visokih dužnosnika i predstavnika multinacionalnih svjetskih kompanija, govori nam Lovro koji je prošle godine u simuliranom arktičkom istraživačkom kampu boravio zajedno s mladom norveškom aktivisticom Gretom Thunberg, za koju ima samo riječi hvale jer ona podiže svijest o utjecaju klimatskim promjena na čovječanstvo, a to je upravo ono što nam svima treba.
Gretin dolazak se očekuje i ove godine jer je ona jedna od govornica na Svjetskom ekonomskom forumu, a hoće li boraviti u arktičkom kampu, Lovro nam nije znao reći, jer se takve stvari doznaju u zadnji tren, no kazao je kako će ih zasigurno doći makar posjetiti.

Što se to zbiva u polarnim krajevima i zbog čega kao planeta moramo nešto učiniti kako bi naši potomci imali mjesto za život, Lovro nam je pokušao sažeti u nekoliko rečenica.

- Ono što se događa na Arktiku, ne ostaje na Arktiku! To je najbitnija poruka koju ćemo pokušati prenijeti svim utjecajnim ljudima. Klima na Arktiku i Antarktiku ima veliki utjecaj na klimu cijele planete. Promjene u polarnim krajevima, koliko se god se one nama u Hrvatskoj činile nebitnima, svakako su jako bitne i utječu na vrijeme i klimu cijele sjeverne i južne hemisfere, ističe Lovro dodajući kako trenutno na Arktiku imamo jako malo višegodišnjeg leda. Dosada je desetak puta boravio u polarnim krajevima, a podatke koje skupljaju na ekspedicijama i uz pomoć vlastitih senzora šalje u razne meteorološke i znanstvene baze podatka diljem svijeta.

- To je led koji nije višegodišnji već je sada pretežno jednogodišnji. Nije debeo i čvrst kao što je nekad bio. Klimatske promjene su najizraženije na polovima, tamo su fluktuacije temperatura i klimatskih promjena puno vidljivije nego što su u umjerenim krajevima. Već sada imamo 50 posto manje ledenog pokrivača na Arktiku nego što smo imali u 1980-ima. Nije samo problem u ledu i životinjama koje iz dana u dan gube veliki dio svog staništa, već se problem događa i s oceanom. Dok je postojao debeli ledeni pokrivač, sunčeva svjetlost bi se odbijala od bijelog leda. Arktički ocean bez leda upija tu sunčevu energiju i tako se zagrijava, tvrdi Lovro koji će najmoćnijim i najutjecajnijim ljudima svijeta pokušati prenijeti ključnu poruku.

- Svi mi živimo na istom planetu i nitko se neće moći spasiti od klimatskih promjena bez obzira na bogatstvo ili ekonomiju nekih država. Svi živimo pod istom biosferom na istom planetu i posljedice koje ćemo osjećati svi zajedno, ako ubrzo nešto ne promijenimo, postat će izraženije iz godine u godinu, a s njima ćemo se sve teže nositi, upozorava Lovro i govori kako smo primjere takvih žarišta doživjeli u prošloj, ali i ovoj 2020. godini.

- Neki od primjera su nemogućnost uzgajanja kukuruza i kave zbog promjene klime u Srednjoj Americi koja dovodi do masovnih migracija iz tog kraja, ogromni požari van ljudske kontrole u Kaliforniji i Australiji, a klimatske promjene smo vidjeli i osjetili u Hrvatskoj, ističe Lovro dodajući kako smo u državi već osjetili tropsko i nestabilno vrijeme, poput jačih i izraženijih oluja na Jadranu u ljetnim mjesecima, puno veće promjene u temperaturama koje su ili izvansezonski tople ili izvansezonski hladne, a za primjer toga navodi i cvat limuna i naranči u Zadru u siječnju!
Ideja postavljanja arktičkog istraživačkog kampa u Davosu nastala je kako bi se ljudima koji su na pozicijama moći i u centrima odlučivanja moglo što lakše dočarati rad znanstvenika u polarnim krajevima.

- Visokim dužnosnicima i svima koji su na poziciji da mogu donositi utjecajne odluke teško je razumjeti zašto imamo relativno malo podataka iz polarnih krajeva, a ako pritom i dočaramo tehnologiju koju koristimo te uvjete u kojima radimo onda puno lakše shvaćaju naš rad i rezultate, govori Lovro ističući kako su posjeti visokih dužnosnika ujedno i prilika njegovom znanstvenom timu da se povežu s ljudima u industriji koji mogu financirati njihove ekspedicije, inducirati promjene u svojim poslovnim procesima, ali i koji mogu doprinijeti njihovom istraživanju zbog tehnologije koju posjeduju kako bi što lakše i brže integrirali podatke iz polarnih krajeva na rješavanje globalnih problema i žarišta.

- Klimatske promjene zahtijevaju duboke i dalekosežne postupke koje je nemoguće napraviti na lokalnoj razini ili u dogovoru s nekolicinom ljudi. Za razliku od problema s kojima smo se do sada susretali kao vrsta, ovo je uistinu globalni problem tj. problem cijelog ljudskog društva i direktna posljedica civilizacije koju smo razvili. Djelovanje bi zasigurno značilo promjene u svim segmentima naših života koje bi dovele do odricanja i smanjenja životnog standarda na koji smo mi svi navikli (od globalne distribucije voća i povrća, prijevoza, korištenja prirodnih resursa...). Meni je osobno teško vjerovati da je naša vrsta sposobna djelovati preventivno kako bi spasila samu sebe, ali ću i dalje doprinositi najbolje što mogu i navijati za nas!


Tvrdoglave činjenice o zagrijavanju

  •  Arktik se zagrijava duplo brže od ostatka planeta.
  •  Ljetni led na Arktiku se smanjio za 50% u proteklih 30 godina: s oko 7 milijuna kvadratnih kilometara u 1980-ima na oko 3.5 milijuna kvadratnih kilometara danas.
  • Ako nastavimo ispuštati stakleničke plinove kao i do sada, Arktik će izgubiti sav ljetni led do sredine ovog stoljeća.
  • Ako se uspijemo prilagoditi nivoima iz Pariškog sporazuma, mogli bi zadržati ljetni led na Arktiku.

Hoće li Trump posjetiti arktički istraživački kamp?
Gotovo 200 zemlja je krajem 2015. godine potpisalo Pariški sporazum o klimi što je prvi svjetski akcijski plan za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u kojem su se države obvezale dekarbonizirati svoja gospodarstva. Dvije godine nakon što je potpisan, SAD, točnije predsjednik Donald Trump povukao se iz Pariškog sporazuma, a evo kako Trumpovo povlačenje komentira Lovro Valčić.

- Izlazak SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma je odraz političke i ekonomske politike američke administracije koja je trenutno fokusirana isključivo na razvoj vlastite ekonomije, ne shvaćajući da će troškovi nedjelovanja na uzročnike klimatskih promjena daleko premašiti troškove ako ne djelujemo sada. S druge strane, i druge zemlje koje su potpisnice Pariškog sporazuma ne rade ni približno dovoljno kako bi ispunile ciljeve tog sporazuma. Poput ovog našeg Arctic Basecamp-a i cijelog WEF-a, i mi ćemo ove godine opet više razgovarati, a nedovoljno djelovati, govori Lovro koji još ne zna hoće li predsjednik Trump posjetiti arktički istraživački kamp.

- Svi su dobro došli posjetiti nas u Arctic Basecamp-u tako da se ne bi začudio da nam navrati i netko iz Američke delegacije, kaže Lovro.


Uživo pratite Arcitc Basecamp
Aktivnosti i podatke s rktičkog istraživačkog kampa u Davosu možete pratiti uživo na Arctic Basecamp website-u https://arcticbasecamp.org/home/davos-2020-data/

 

01. srpanj 2024 08:48