Uz pomoć Željka Rogića "sudili" su Ivici i Marici: zbog ubojstva vještice, Marica je dobila uvjetnu kaznu!

Osnovna škola Šime Budinića jedna je od 27 škola u Hrvatskoj i jedina je u Zadarskoj županiji koja od 2014. godine svojim učenicima nudi priliku da upišu izborni predmet Građanski odgoj i obrazovanje. Do sada je Građanski odgoj i obrazovanje u sklopu eksperimentalnog programa Ministarstva obrazovanja slušalo oko stotinjak osmaša, a koliko im je stalo da se Građanski odgoj uvede trajno u nastavu najbolje govori pismo kojeg je učenica osmog razreda Ema Meštrović, voditeljica projekta ″Aktivni građani uz građanski odgoj″, poslala ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.

Projekt se bavi problematikom uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole grada Zadra, a upravo ih je njihovo pozitivno iskustvo s dosadašnjom praksom s građanskim odgojem potaknula da se obrate ministrici.

"Smatramo da bi jedan od dobrih početaka bio uvođenje Građanskog odgoja kao izbornog predmeta i provedba kurikularne reforme. Kao što Vam je već poznato Grad Rijeka je to učinio i učenici su izvrsno reagirali. Osim spomenutog grada Rijeke, cijela Istarska županija također planira uvesti Građanski odgoj u sve osnovne škole. Smatramo da međupredmetna provedba Građanskog odgoja nije dobra opcija jer je nemoguće provesti neku temu s kojom se dio roditelja ne slaže. Ne može dio razreda poklopiti uši dok profesor priča kako ljubav postoji u svim oblicima, a druga polovica poklopiti uši kad profesor priča kako je to neprirodno. Ako već dajete slobodu roditeljima da biraju zašto učenici i njihovi roditelji ne bi dobili mogućnost da biraju između još jednog izbornog predmeta..." dio je pisma upućenog ministrici Divjak.

- U sklopu projekta istraživali smo i skupili mnogo informacija o upućenosti djece u teme građanskog odgoja. Zbog želje da to sve ne ostane samo na lokalnoj razini već da se odrazi na cijelu državu, poslala sam pismo ministrici kako bi joj predstavili naš projekt, ali i pitali ju za savjet i pomoć što da dalje radimo, kaže nam osmašica Ema Meštrović. Pismo su poslali prije mjesec dana, ali odgovor, nažalost, još nisu dobili.

Svake školske godine učenici koji su dio eksperimentalne skupine o Građanskom odgoju rade projekte na određenu temu. Dosad su se tako bavili temom besplatnih udžbenika za učenike u Zadarskoj županiji, radili su i projekt "Dajte prostor za mlade da nešto pametno rade" vezan uz dugotrajnu izgradnju centra za mlade, upoznali su se i s radom mjesnih odbora, ali i apelirali na izgranju većeg broj biciklističkih staza.

- Prije nekoliko godina dobili smo prostoriju mjesnog odbora Voštarnica koju smo uredili kako bi mladima pružili idealan prostor za druženje. Učenici su organizirali volontersku akciju u kojoj su uz pomoć simboličnih cijena ulaznica prikupljali sredstva za uređenje prostorije mjesnog odbora. Na igralištu su organizirali dječje igre, poput skakanja u vreći, a sav prihod se iskoristio za pituravanje prostorije, objašnjava mentorica projekta učiteljica Nera Batina.

Učenici, njih 34, u sklopu su projekta nakon analize mogućih rješenja došli do zaključka kako je riječki model najprimjereniji za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u zadarske osnovne škole.

- Kontaktirali smo Grad Rijeku kako bi saznali sve detalje njihovog uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Svidio nam se njihov model, osim što bi mi preinačili da se Građanski odgoj uvede kao izborni predmet, a ne kao izvannastvna aktivnost, kaže osmaš Ivan Plazina dodajući kako je Rijeka ponudila pomoć kroz savjete i iskustvo pri uvođenju novog izbornog predmeta.

Na Građanskom odgoju i obrazovanju uči se o kulturi života i načinima kako država funkcionira. Učenici na nastavi dobivaju saznanja o raznim društvenim odnosima i vrijednostima unutar društva, koja ja na primjer razlika između udruge i zadruge, kako se uključiti u volontiranje, kako funkcionira sudstvo, a kako političke stranke, što su pralamentarni, a što lokalni izbori, zašto su škole javne i zašto sveučilišta imaju autonomiju...

- Imamo priliku drugim učenicima izlagati o temama koji su im strane, a meni je najdraže volontiranje jer tada imam priliku pomoći drugim ljudima. Mene to ništa ne košta, a njima to puno znači, kaže Mateo Damjanić, još jedan osmaš, ističući kako na taj način spoznaju važnost pomaganja drugima.

Nastavu imaju jedan put tjedno, a veliki dio se odnosi na terensko obrazovanje. Učenici koji pohađaju Građanski odgoj i obrazovanja imali su priliku tako posjetili gradsku upravu, Prekršajni i Općinski sud, volonterski centra, Knjigozemsku i mnoge druge javne i društvene ustanove, ali i udruge iz nevladinog sektora.

- Cijeli koncept građanskog odgoja zamišljen je kroz radionice i imamo dosta terenske nastave. Smatram da je to učenicima zanimljiviji način prenošenja znanja jer iz prve ruke mogu saznati na primjer kako funkcionira gradska uprava, o kojim temama i na koji način se razgovara u Gradskom vijeće, govori učiteljica Batina.

Učenicima je sada u planu organizacija okruglog stola na kojem žele pozvati predstavnike Grada Rijeke, Grada Zadra i GOOD inicijativu (Građanski odgoj i obrazovanje) koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. Na okruglom stolu glavna teme bit će načini i mogućnosti uvođenja građanskog odgoja u zadarske osnovne škole na primjeru rječkog modela.

- U Hrvatskoj većina ljudi, na primjer, ne izlazi na izbore, a mi na građanskom učimo koliko je to važno jer to određuje našu budućnost. Mladi smo i moramo razmišljati o tome da ćemo jednog dana biti ti koji će birati i odlučivati na izborima, a uz pomoć građanskog odgoja možemo naučiti zašto je to važno, zaključuje Ema.