Pomaže li uzimanje kravljeg mlijeka stvaranju mlijeka kod majke? Treba li dojilja paziti što jede? Ako isljučivo dojiš, hoće li beba biti žedna? Do kojeg mjeseca ili godine starosti treba dojiti dijete? Mogu li dojiti na javnom mjestu?
To su samo neka pitanja vezana uz dojenje koja muče mlade majke kada trebaju početi dojiti svoje dijete.
Koliko u takvim dilemama ima istine, što je najbolje za dojilju, a što najbolje za dijete, odlučili smo provjeriti kod Ivane Zubak Čižmek, zadarske savjetnice za dojenje na SOS telefonu u udruzi "Roda" (Roditelji u akciji).
– Nedavno smo u Zadru održali malu školu dojenja namijenjenu za žene u trećem tromjesečju kako bismo ih educirali o dojenju, ali i osnažili te im dali podršku. Žene dođu s predrasudama koje su čule od svojih baka, majki, teta, i to se uglavnom tiče onoga što ne smiju. Najviše ih zanima što smiju ili ne smiju jesti, ali istina je da dojilje mogu jesti sve, nijedna hrana nije zabranjena – govori nam savjetnica Zubak Čižmek, napominjući kako im najčešće dođu žene koje čekaju prvo dijete i jednostavno su izgubljene u moru informacija.
Savjetnica Zubak Čižmek ističe kako majke trebaju promatrati dijete te u slučaju ako je u obitelji neki član alergičan na neki sastojak hrane, samo trebaju pripaziti hoće li ta namirnica kod djeteta izazvati nekakvu alergiju.
Mit o prehrani
– Vrlo često se susrećem s mitom da dojilje ne smiju jesti hranu koja napuhuje, poput graha, kupusa, svježeg voća, ali to nema nikakvog smisla jer mlijeko se ne stvara iz želuca, nego nastaje iz krvi, tako da se nadutost ne može prenijeti na dijete. Djeca su u ranoj fazi naduta jednostavno jer su mala i nemaju dovoljno razvijen probavni sustav, bez obzira što majke jede – objašnjava.
Udruga Roda radionice u Zadru održava dva do tri puta godišnje, a interesa uvijek ima i kvota od 15 žena se vrlo brzo popuni.
– Problema kod dojenja može biti puno, a i ne mora ih uopće biti. Tu nema pravila koje vrijedi za sve. Smatram da smo svi skupa jako opterećeni brojevima, tablicama, mjerama, gramima i centimetrima razvoja djece. Kada roditelji vide da im dijete nije dobilo dovoljno kilograma u određenom razdoblju, odmah posežu za dohranom, što nije uvijek dobro. Ima toliko faktora koji mogu na to utjecati i treba se potruditi i istražiti zbog čega je to tako i može li se kako popraviti – kaže Zubak Čižmek.
Mnogo polemika se vodi o tome do kojeg mjeseca ili godine se treba dojiti dijete. Po standardima Svjetske zdravstvene organizacije, isključivo dojenje bi trebalo biti prvih šest mjeseci. Nakon toga se preporuča dojiti dijete do druge godine života, naravno uz uvođenje dohrane.
Zanimalo nas je koliko Zadranke dugo doje.
– Koliko mi znamo, službeno se ne vodi nikakva statistika koliko je djece dojeno i koliko dugo. Postoji jedno istraživanje iz 2013. godine prema kojem je samo 19 posto djece dojeno u prvih šest mjeseci, što je jako malo. Dijete preko majčina mlijeka dobije sve što mu je potrebno za razvoj. Dojenje treba promovirati kao nešto što je prirodno, normalno i što se podrazumijeva. Majka sam dvoje djece i osobno mislim da puno Zadranki želi i ima namjeru dojiti, ali nemaju podršku, što je najveći problem – govori savjetnica, dodajući kako sve žene u bilo kakvoj nedoumici mogu nazvati SOS telefon za podršku dojenja (091/2277 220 i 01/6177 520) radnim danom od 17 do 20 sati, a vikendom od 15 do 20 sati i dobiti odgovore na svoja pitanja.
Kada govorimo o dojenju u javnosti, savjetnica Zubak Čižmek mišljenja je da svaka žena treba svoje dijete dojiti gdje je njoj i kad joj je ugodno. To isključivo ovisi o majci i djetetovim potrebama.
– Jasno mi je da nekim ljudima može smetati dojenje u javnosti, iako osobno ne razumijem zašto bi nekome smetalo što majka hrani svoje dijete. Imam dvoje djece i normalno sam ih dojila, ali naravno da to neću razglasiti na sva zvona. Ako sam u kafiću, sjest ću sa strane i to diskretno napraviti. S druge strane, to ne treba ni forsirati jer ima žena kojima je to neugodno ili djece koja neće jesti ako su, na primjer, u bučnom prostoru. To je sve osobno i individualno, ali, koliko primjećujem, Zadranke nisu imale negativnih iskustava u vezi s tim, sve više je samo onih pozitivnih – kaže savjetnica udruge "Roda" Ivana Zubak Čižmek.