Gdje previše ljudi traži odmor, sve je manje onih koji ga nalaze, još je u osamdesetima kazao utemeljitelj koncepta održivog turizma Jost Krippendorf, koji kao da je predvidio kako će izgledati turizam dvadeset prvog stoljeća: masovnost, gužve, buka, čekanja, zagađivanje okoliša, devastiranje obale, pretjerana apartmanizacija... Osim što masovni turizam utječe na lokalitete i kulturnu baštinu, utječe i na život lokalaca, pogotovo u manjim mjestima.
No, što kada bismo vam rekli da je pandemija koronavirusa možda zauvijek promijenila način putovanja i „ubila” masovni turizam? Ljudi će zasigurno, zbog brige za svoje zdravlje, izbjegavati mjesta na kojima se okuplja pretjerani broj ljudi. Zapravo, već sad možemo primijetiti da su ljudi počeli mijenjati navike, okretati se prirodi, miru i tišini koju donosi, mnogi su postali i urbani vrtlari te su na svojim balkonima i dvorištima sadili razno bilje i povrće koje su s ponosom koristili u domaćim jelima.
A upravo je to jedna od glavnih karakteristika turizma budućnosti, fu-turizma: održivost i ekologija.
Put ekološkog turista
- Trendovi u turizmu su se promijenili. Ono što je nekad bio luksuz, hoteli s pet zvjezdica, zlatne kade i mramorni pod, sad je raskoš, a luksuz je postaje autentični, lokalni način života, pojasnila nam je Nastja Logar, predstavnica Ecobnb-a za Hrvatsku i Sloveniju, platforme za ekološke smještajne objekte i održivi turizam.
Ta je platforma pokrenuta još 2015. godine u Trentinu, a Nastja je prošle godine postala njihova prva ambasadorica za Sloveniju, a onda i za Hrvatsku.
Ecobnb je platforma poput AirBnba i Booking.com-a, no orijentirana je na ljude koji su ekološki osviješteni. Pregledava je dva milijuna ljudi godišnje, a trenutno imaju više od tri tisuće ekoloških smještajnih kapaciteta. U Hrvatskoj u tome prednjače Istarska županija i grad Split, a razlog tome je možda baš i Nastja koja taj dalmatinski grad već neko vrijeme zove svojim domom.
- Surađujem dosta s Hrvatskom gospodarskom komorom i Zajednicom obiteljskog turizma te smo imali dosta prezentacija, kako na kopnu tako i po otocima. I mogu reći da su ljudi sve otvoreniji za održivi oblik turizma. Otočani bi zapravo tu najviše mogli profitirati jer ova vrsta turizma štedi i vodu, za koju znamo koliko je važna na otocima, ali i struju. Također, prilagođava se prirodi i čuva je, što je po mome mišljenju najbitnije. Jer, vjerujte, turisti ove vrste obožavaju netaknutu prirodu - govori nam Logar, koja je ljubav prema ekologiji i održivom turizmu razvila još za vrijeme studentskih dana koje je provela u Gironi, gradiću do Barcelone.
- Vidjevši uživo katastrofu koju je sebi napravila Španjolska masovnim turizmom na Costa Bravi, shvatila sam da ne želim da se takvo što igdje više dogodi. Posebno Hrvatskoj, koja mi je oduvijek bila draga. I tako je započeo moj put ekološkog turista i onoga koji uči ostale i potiče ih na ekološki prihvatljiva putovanja i bukiranje takvih smještajnih jedinica - prepričava nam Logar.
Otkrila nam je da mnogi stranci koji žive zdravim načinom života i koji poštuju prirodu, tome teže i na svojim putovanjima. Paze na sve, od hrane, prijevoza, do smještaja.
Zahtjevne generacije
- Dolaze nam hiperzahtjevne generacije koje su ekološki osviještene i koje izrazito paze na hranu koju jedu, kozmetiku koju troše, a jednako tako i način na koji putuju te smještaj u kojem odsjedaju. Oni se identificiraju s ekološkim apartmanom, kamenim kućicama, drvenim kolibama i slično jer teže miru i žele se spojiti s okolinom, odnosno prirodom, kako bi došli do nekih novih spoznaja. To često dolazi s jogom ili meditacijom i to je nešto što nazivamo transformativni turizam. A Hrvatska ima sva znanja i sve resurse da budemo meka održivog turizma, istaknula je Logar te za sve iznajmljivače koji žele privući ekogoste naglasila da je iznimno važno istaknuti se u toj gustoj "šumi" istih i vrlo sličnih apartmana iskorištavajući stari namještaj.
- Srce me boli kad vidim kako se ljudi lako rješavaju bakinog namještaja. Ne kažem da sve treba biti, kako vi volite reći "Juga-stil", ali kreativna oporaba je jedna od glavnih karakteristika održivog turizma. Znači, ako imate neku staru komodu, radije se malo potrudite i restaurirajte je, ofarbajte u neku modernu boju i prilagodite svom stilu i stilu vašeg apartmana. Naši gosti izrazito cijene oporabu, odnosno iskorištavanje starih stvari u nove svrhe, naglasila je, pokazujući nam koji sve stilovi igraju ulogu na platformi Ecobnb, a to su: antikni, etno, industrijski, vintage, retro i shabby chic.
Logar vjeruje da su ulaganja u izgradnju velikih hotela „passé”.
- Budućnost turizma je u netaknutim, ruralnim dijelovima Lijepe naše, osobito Dalmacije. Da sam ja investitor, ulagala bih samo u male hotele koji su integrirani sa zajednicom. Također, trebali bi se temeljiti na održivoj arhitekturi, odnosno trebali bi biti građeni od prirodnih materijala. Iznimno je važno da se uklope u okoliš, a ne da ga nagrđuju. Naši putnici su zapravo gosti visoke platežne moći te se neće libiti platiti višu cijenu za kvalitetan ekološki smještaj. Prema našim istraživanjima, 68 posto putnika namjerava odsjesti u ekosmještaju za koji su spremni platiti barem pet posto više. Dobro znamo da je Hrvatska oduvijek težila kvaliteti, a ne kvantiteti, a ovo je dobar put ka tome, ističe Logar te dodaje:
- S obzirom na situaciju koja nas je sve zatekla, a posebno turističke djelatnike, hotelijeri i iznajmljivači iscrpno pregledavaju analitike kako bi saznali koja vrsta gostiju im je došla u ovoj korona-godini, jer žele upoznati svog krajnjeg posjetitelja i lakše se orijentirati. Oni koji su dovoljno pametni kompletno su promijenili priču, rade nove web stranice i rebranding jer su shvatili da je održivi turizam onaj koji će ih spasiti. Drago mi je da su krenuli u tom smjeru i da se počinju prilagođavati trendovima, a ne da samo čekaju kako bi im se nešto stihijski dogodilo, istaknula je te dala primjer iz svoje rodne zemlje.
Suradnja, a ne konkurencija
- Moji su roditelji ove godine prvi put ljetovali u Prekmurju. Vjerujte mi, to je bogu iza leđa, a jedva su našli smještaj u jednom tamošnjem agroturizmu jer su bukirani do prosinca! Zašto? Pa država je svim građanima poklonila vaučer od 200 eura kako bi ostali ljetovati u Sloveniji i time spasili domaći turizam. Najviše su profitirali OPG-ovi i mala seoska turistička gospodarstva - objašnjava Logar, dodajući da bi na jednak način ove zime i Hrvatska mogla poboljšati turističke brojke jer samo provesti vikend u Lici ili Gorskom kotaru već je plus za domaće turističke djelatnike koji se, većinom ni ne znajući, već i bave održivim turizmom.
- Autentičnost, suradnja a ne konkurencija, domaći proizvodi, tradicijska zanimanja, lokalni običaji... Sve to spada pod održivi turizam, a kako je rekao stručnjak održivog razvoja Tim Clancy, gost će danas radije više platiti za doživljaj u kolibi na tisuću metara visine, gdje će mu domaćin pripremiti domaći krumpir ispod peke, nego za gala večeru od pet sljedova u hotelu ili restoranu - govori nam uz osmijeh Logar.
