U prepunoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru u srijedu je predstavljena monografija "Zadarska Brodarica – Sjećanja i Legende" autora Želimira Maštrovića i Abdulaha Seferovića Sefija koja kroz 250 kratkih štorija priča dosad neispričanu priču o Brodarici.
- Možda se pitate kako je došlo do toga da likar piše o povijesti jednoga kvarta. Prvi prijedlog za knjigu dao mi je još sredinom 2012. godine moj susjed s Obale kneza Trpimira 14 riječima: "Zašto ne biste napisali knjigu o vilama Brodarice?" Pomislio sam da bi svakako trebalo napraviti monografiju o kvartu. Moj dio bila su osobna sjećanja, ponešto o vilama te kontakti s ljudima Brodarice, među kojima živim od lipnja 1945. do danas. Trebao mi je i netko tko je godinama rovao po starim novinama i dokumentima u zadarskom Arhivu i Znanstvenoj knjižnici, prikupljao takvu građu, kao i izjave i priče ljudi koji su se tada još mogli sretati. Taj "netko" je bio prof. Abdulah Seferović Sefi. On mi je u roku šest mjeseci od našeg prvog razgovora donio svoj dio knjige na USB sticku, a ja sam tada imao tek jednu trećinu. Uhvatio sam se posla, noć i dan pisao i na kraju smo uspjeli objaviti našu monografiju, kazao je autor Želimir Maštrović ispričavši se za spriječenost Seferovića koji nije prisustvovao promociji.
Monografija "Zadarska Brodarica – Sjećanja i Legende" podijeljena je u dva dijela. U prvom dijelu Maštrović kroz deset poglavlja opisuje djetinjstvo i odrastanje na Brodarici, vrijeme i svijet razrušenog Zadra te spominje poznate obitelji, pojedince i događaje koji su obilježili taj dio zadarske povijesti. U drugom dijelu je autor Seferović pod naslovom "Korijeni građanskog identiteta" djelomično znanstvenom metodologijom predočio povijesni prikaz Brodarice.
- Monografija je sastavljena od niza malih tekstova koje prate fotografije i daju sliku prošlosti Zadra i Brodarice. Autori su dočarali dašak prošlog vremena, onoga kada je Zadar doživljavao svoj procvat. U te male povijesne epizode utkan je memento vremena kroz povijesni vremeplov koji nastavlja svoj slijed u neku nama blisku ili daleku budućnost. Istovremeno nas vraća u neka prošla vremena, gdje vidimo Zadar i Brodaricu kroz riječ i sliku, i pritom susrećemo svjedoke jednom drugog vremena, rekao je dr. sc. Tado Oršolić upravitelj zadarskog odjela HAZU.
Knjigu je lektorirala Milenka Bukvić, a vizualno je dobro oblikovana rukom grafičara Mladena Košte.
- Doprinos ove monografije je značajan jer ovakvim sjećanjima i njihovim bilježenjima se upotpunjuje znanstvena strana povijesti. Autori donose priče ljudi koji su činili Brodaricu i sudjelovali u svakodnevnom životu. Zajedničkim snagama napravili su cjelokupni prikaz života jednog kvarta i sigurna sam da bi svaki zadarski kvart bio sretan kad bi imao jedno ovakvu knjigu, rekla je na predstavljanju, Antonija Mlikota, docentica Odjela za povijesti umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru.