U sklopu ovogodišnje 26. po redu Međunarodne manifestacije Dani masline jučer je u Poljani na Ugljanu, uz niz zanimljivih događanja, održana pokazna rezidba i prenacjepljivanje maslina. U masliniku Denisa Grdovića okupilo se mnoštvo zainteresiranih, a radionicu je vodio dr. sc Šime Marcelić sa Odjela za ekologiju, poljoprivredu i akvakuturu Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima.
- Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu, rekao je Marcelić. Za proljetnu rezidbu maslina na otocima je već prekasno. Trebalo je obaviti u veljači i ožujku, rekao je, ali da se greške ne bi ponavljale detaljno je pojasnio ciljeve i načine rezidbe.
Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjena izrođenog djela te kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi rezidbe, na terenu susreće se niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz ne provođenje drugih agrotehničkih zahvata dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti, rekao je Marcelić.
Ukazujući na osnovne principe i ciljeve same rezidbe posebno je naglasio važnost izolacije vrha.
- Ona čini jedno od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik, rekao je. Umjesto prekomjernih osnovne rodne grane traba svesti na četiri i to pod kutem od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika.
Odgovarajući na brojna pitanja Šime Marcelić je maslinarima skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom ekološki prihvatljivim sredstvima na bazi bora i aminokiseline, što je ključno upravo sada pred cvatnju maslina, Marcelić je kao jednu od važnih preventivnih metoda predložio odabir otpornih sorti.
U maslinicima u Poljani prevladava sorta puljka, koja slično slično kao i oblica, nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte. A kako prencijepiti masline detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje. Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke koja će se razviti u novo stablo.
Paralelno s radionicom u masliniku u središtu mjesta odvijalo se tradiconalno natjecanje u pripremanju „žgvaceta“ tradicionalnog gulaša od mlade janjetine s bižima. Od devet ekipa stručni žiri je kao najbolje proglasio jelo kojega su pripremila ekipa Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat. Istog dana održan je i Sajam Hrvatskog otočnog proizvoda i OPG-ova, a u popratnom programu oduševil su Udruga Tim iz Preka i Klapa Kontrada iz Zadra. Druženje i zabavu do večernjih sati organizirala je domaća Udruga Pojonsko srce.