Vječno je pitanje: čiji je bolji? Je li to dalmatinski, istarski krčki ili pak drniški? Naravno, govorimo o pršutu, tom popularnom gastronomskom specijalitetu kojeg vole baš svi - i mladi i stari, i domaći i stranci.
A upravo bi se taj traženi odgovor mogao naći u Zadru, 25. i 26. rujna na 6. danima Hrvatskog pršuta, najvećoj manifestaciji pršuta u zemlji. U goste nam dolaze četiri udruge koje su se spojile u Klaster „Hrvatski pršut” i koje proizvode certificirane i zaštićene pršute, a to su upravo gore spomenuti krčki, istarski, drniški i dalmatinski.
Ti su pršuti zaštićeni ili oznakom izvornosti (Istarski pršut) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (Krčki, Dalmatinski i Drniški pršuti) na razini EU. A baš su se dalmatinski i drniški pršut, uz još četiri zaštićena hrvatska proizvoda (baranjski kulen, lički krumpir, Dingač i neretvansku madnarinu) našli i na listi stotinu europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom priznatih i u Kini. Nitko sretniji od proizvođača pršuta okupljenih u klaster „Hrvatskog pršuta“, koji posljednjih nekoliko godina intenzivno promovira certificirane i na razini EU zaštićene proizvode. Ova vijest, koja je pristigla uoči održavanja šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru, dodatni je vjetar u leđa osobito onim proizvođačima koji su proteklih godina uložili velika sredstva u širenje proizvodnje zbog porasta potražnje na inozemnom tržištu i izvoza.
Upravo te oznake kvalitete potrošačima jamče kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. Ova manifestacija doprinosi jačanju prepoznatljivosti proizvoda s većom dodanom vrijednosti i njihovom boljem tržišnom pozicioniranju, a sve s ciljem razvoja gospodarstva. Ove godine sudjeluje oko dvadesetak proizvođača koji su poslali najbolje uzorke pršuta na ocjenjivanje. Prošle je godine u Zagrebu šampionsku titulu odnio drniški, godinu prije istarski. Je li red na dalmatinskom pršutu, odlučit će stručni žiri u Hotelu Kolovare gdje se održava prvi dan ove ukusne manifestacije. Zanimljivo je kako do sada, u posljednjih nekoliko godina, nitko nije dobio broncu jer su svi uzorci jednostavno bili iznimne kvalitete.
No, osim tradicionalnih dodjela nagrada najboljim pršutima, sve zainteresirane sudionike očekuju zanimljive radionice i okrugli stol na kojima će se, osim o kontroli zaštićenih hrvatskih pršuta na tržištu, govoriti i o njihovom plasmanu u izazovnim vremenima kada proizvođače pršuta nije pogodila samo kriza uzrokovana virusom COVID-19, nego i ona svinjskom gripom. S gospodarskog pogleda, stručni skup potiče razmjenu znanja između ključnih subjekata prehrambene industrije te se ujedno fokusira na poticanje gospodarske suradnje između svinjogojske proizvodnje, klaoničke industrije i pršutarske proizvodnje kao i drugih grana prehrambene industrije.
Drugog dana, 26. rujna, manifestacija seli na Trg Petra Zoranića, a osim atraktivne prezentacije najbolji hrvatski pršuti prodavat će se po prigodnim, promotivnim cijenama. Iako je najavljena kiša, za sada organizatori nisu osmislili alternativu, vjeruju kako će im se nebo smilovati tih par sati.
Izvršni direktor Klastera Ante Madir naglasio je kako u Hrvatskoj proizvodnja pršuta iz godine u godinu raste, no, tvrdi, to još nije dovoljno da bi se pokrila njegova potrošnja.
- Jeste li znali da Hrvati pojedu dvostruko više pršuta nego što proizvedu? Naime, godišnje se u Hrvatskoj pojede oko milijun komada pršuta, a proizvede oko 450 tisuća. S obzirom da ne možemo zadovoljiti ni potrebe hrvatskog tržišta, ne čudi podatak da se tek deset posto od ukupne proizvodnje pršuta plasira na strana tržišta. Stoga, samo smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz samo nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju – ističe Madir, dodajući kako je s udjelom većim od 90 posto u ukupnoj proizvodnji pršuta u Hrvatskoj najviše dalmatinskog, zatim slijedi drniški, potom istarski i krčki. Madir je također naglasio kako zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje bez dodatne kemije, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i odličnu priliku za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, čak i u ovim vremenima kada se suočavamo s posljedicama pandemije u gospodarstvu.
- Moderni turisti traže autentičan doživljaj i upravo kroz eno-gastro ponudu mogu najbolje upoznati način života, običaje i bogatu tradiciju stanovništva na određenoj destinaciji - zaključio je Madir.