Opsežan, ambiciozno zamišljen program 63. Splitskog festivala, satkan od sedam dana glazbeno-scenskih događanja u razdoblju od 23. lipnja do 2. srpnja 2023. godine, publici će ponuditi različite žanrovske obrade poznatih hitova glazbene manifestacije s Prokurativa, te nove pjesme u izvedbama etabliranih izvođača i mladih imena hrvatske glazbene scene.
Uz festivalsku retrospektivu, autorsku večer posvećenu splitskom skladatelju Nenadu Viloviću, te jazz i blues koncerte prožete uspješnicama s Prokurativa iz minulih dekada, a možda i gostovanje nekog od stranih glazbenih imena, trebalo bi, vjeruje Stevo Vučković Stivi, organizator i umjetnički direktor 63. Splitskog festivala, dobiti zeleno svjetlo kod šire publike i osigurati dobar temelj za organizaciju festivala i sljedeće dvije godine.
Podršku strukovnih organizacija – Hrvatskog društva skladatelja (HDS), Hrvatske glazbene unije (HGU) i HUZIP-a (Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava) – već je dobio, što potvrđuje i objavljivanje natječaja za nove festivalske pjesme na njihovim službenim stranicama.
– Bit će to lipo i dobro, stvarno se radujem potrazi za zlatom optočenim stihovima i melodijama – govori član splitskog benda "Stivideni", ujedno alfa i omega tvrtke "Wolfman" j.d.o.o., koja je preuzela kormilo nad manifestacijom na Prokurativama. Njegov festivalski koncept pobijedio je na natječaju splitske gradske vlasti i Turističke zajednice, slijedom čega se dugogodišnji direktor "Splita" Tomislav Mrduljaš morao povući.
Na raspolaganju mu je milijun gradskih kuna, dio, naravno, očekuje i od sponzora jer je projekt prilično zahtjevan – sedam dana događanja s mnoštvom domaćih glazbenika, a ako bude sreće, slobodnih termina i dovoljno novca, možda i s nekim stranim imenom.
Splitski festival ovih je dana objavio natječaj za završnu večer autorskih skladbi, koji će biti otvoren do 1. ožujka 2023. godine. Pjesme se prijavljuju putem dostupnog online obrasca na službenim internetskim stranicama www.splitski-festival.hr, a mogu se prijaviti isključivo nove skladbe koje nisu ranije objavljene, odnosno javno emitirane.
– Pozivam sve autorice i autore da prijave svoje uratke na Splitski festival jer upravo su dobre pjesme ono što ga čini uspješnim. Pjesme su ono što traje i što se pamti, a dobra pjesma uvijek pronađe put do svoje publike. Splitski festival je tijekom svoje povijesti iznjedrio neke od najvećih hitova i imena hrvatske glazbene scene, želja mi je da tako bude i ubuduće.
Splitski festival dio je identiteta grada i Dalmacije i treba ostati okupljalište najboljih hrvatskih glazbenika. Zato pošaljite svoje najbolje pjesme jer sigurno će biti prepoznate – obećava prvi čovjek Splitskog festivala, čije će nove pjesme biti premijerno izvedene 2. srpnja.
O imenima članova žirija ne bi, njihov identitet bit će, kaže, objavljen na službenoj internetskoj stranici festivala nakon završetka natječaja. Tek će reći kako u njemu sjede istaknuti hrvatski glazbenici i medijski profesionalci, a tko su i što su, ne želi otkrivati kako bi izbjegao bilo kakve pritiske na njihov rad.
– Hvala Bogu, završila je priča s COVID-om, razdobljem koje je industriju zabave najviše bacilo u crno. No COVID je isto tako pomogao u kreativnom segmentu, jer su se ljudi, pa tako i autori pjesama, počeli okretati vlastitoj nutrini, svemu onome što mi deklariramo u svojoj viziji Splitskog festivala, na kojemu ćemo biti u potrazi za stihovima i melodijama optočenima zlatom. A za takav grumen treba dobro kopati... – veli Stivi.
Do raspisivanja natječaja za izbor novih dvadesetak pjesama, koliko će ih biti izvedeno na večeri novih skladbi, u proteklom je razdoblju sa suradnicima gotovo do kraja dogovorio liste skladbi i izvođača na retrospektivnoj i Vilovićevoj večeri. Sigurno je i još nešto...
– Scenu na Prokurativama vraćamo na njezinu staru, nekadašnju poziciju, pa će opet biti usmjerena prema moru. Uz to smo, u ovih nekoliko nevidljivih mjeseci krvavoga rada, odvrtjeli festivale od 60-ih godina prošlog stoljeća pa naovamo i uočili još puno detalja koji su obilježili tu manifestaciju do ulaska u aktualne, zlatne godine.
Sve to kako bi naše izdanje bilo najbolje moguće – govori Vučković, navodeći kako će prvog dana festivala, 23. lipnja, na dan otvaranja, na večeri radnog naziva "Prokurative plešu" pred publiku izići strani ili domaći izvođač. Pregovori i dopisivanja još su u tijeku, pa tako ne bi o imenima. Ipak, potvrdno odgovara na naš upit o kontaktiranju talijanske pjevačice Ane Oxe.
– Istina, bilo je razgovora s njezinom agenticom, ali sve je zastalo nakon nekoliko mailova. Bio je to inicijalni upit... Sve je u pregovorima, još su otvorene neke opcije. Reći bilo što u ovom trenutku bilo bi ishitreno i na razini manipulacije – govori Vučković, opisujući program nadolazećeg Splitskog festivala.
Njegova će se glazbena priča odvijati u dva vikenda. Prvi, onaj od 23. do 25. lipnja, nazvan "Kronika o našem malom mistu", uključuje tri večeri – uvodni koncert, Split Blues Festival i Split Jazz Festival. Drugi, pak, imena "Kronika Veloga mista", odvijat će se od 29. lipnja do 2. srpnja, a objedinjavat će četiri događanja – Retrospektivu, Mladi đir, Ništa kontra Splita – jubilej Nenada Vilovića, te završnu natjecateljsku večer.
– I uvodnu, kao i u blues i jazz festivalske večeri, bez obzira na to koliko domaćih izvođača bilo, obilježit će, uz vlastiti repertoar, i njihove izvedbe dviju pjesama iz fundusa Splitskog festivala. Pjevači će ih birati samostalno uz suglasnost organizatora festivala. Svatko, sigurno, ima svoje favorite... – govori Vučković, spominjući kao primjer svoj Split Blues festival, na kojemu su glazbenici znali izvoditi obrade pjesama Tome Bebića.
– S Retrospektivom smo, u sadržajnom smislu, već sada najdalje dogurali. Stižu Miron Hauser i Jazz orkestar HRT-a, koji će izvesti petnaest najvećih hitova Splitskih festivala. Repertoar je već pročišćen, uskoro se počinju raspisivati aranžmani... Pjesme će izvoditi mladi lavovi, glazbenici novije generacije.
Koncept večeri Mladi đir osmišljen je pak za izvođače do 35 godina, koji će izvoditi jednu svoju novu pjesmu i uz to obradu neke od festivalskih uspješnica. Ta će večer također biti natjecateljska pa će, primjerice, jedna od tih novih pjesama možda završiti i na večeri novih skladbi. Ili čak više njih, to će, naravno, ovisiti o onome što će nam pristići na natječaj – objašnjava organizator 63. "Splita".
Za obilježavanje jubileja Nenada Vilovića, njegovih 60 godina bavljenja glazbom i 75 godina života, iskristaliziralo se njegovih 16 najvećih hitova. Od "Ništa kontra Splita", do "2002. godine u Splitu", "Di si bija kad je grmilo"...
– Tu smo već gotovo zatvorili listu izvođača. Polovinu tih pjesama izvodit će originalni pjevači, poput Đorđija Peruzovića, a drugi dio čut ćemo u nekim novim izvedbama. Tko će pjevati "Ništa kontra Splita"?! Dean Dvornik i Krešo Bengalka. Ali nemojte me pitati za druge... Rano je još.
Što se tiče večeri novih pjesama, volio bih kad bi tu bilo starijih zvijezda i svježe krvi, ali ne mogu znati u ovom trenutku. Sve ovisi o pjesmama koje će stići na natječaj – nije u prilici istrčavati se Vučković. Otkad je dobio organizaciju "Splita", ima i mnogih koji smatraju kako će zbog njegova glazbenog ukusa i tima koji ga okružuje festival izgubiti prepoznatljivi identitet, pa otvoreno izražavaju bojazan da će biti otvoren i za zabavnu glazbu. Imaju li razloga za sumnju?
– Nimalo... Ovo je festival zabavne glazbe. Nije to festival mojeg osobnog glazbenog ukusa. Naročito neću odustati od tradicije, Splita i Dalmacije. Na kraju krajeva, u opusu "Stividena" najveći trag ostavile su dvije zabavne pjesme, "Ići mići brodići" i "Idemo na Bačvice".
Kroz svoj glazbeni put s Goranom Karanom obišao sam dobar dio planeta izvodeći zabavnu glazbu, participirao sam i na Prokurativama i na Runjićevim Melodijama hrvatskog Jadrana. Kao dijete mater me je uvijek učila: "Poslušaj ovo! Ovo ti je Vice Vukov." Pa i Vice je jednom došao prvi put na Splitski festival, a njegove su pjesme ostale zapamćene za sva vremena. Ponavljam, festival nema veze s mojim osobnim glazbenim afinitetima.
Na Splitskom festivalu bit će zastupljena dalmatinska glazba. Ali i Dalmacija je ušla i u Europsku uniju i u Schengen. Želim reći da će biti mjesta i za "draču i maslinu", ali i za pjesme tipa "crkla mi baterija na mobitelu". Šalim se, naravno, ali mislim na one kao što je "Mali dućan" ili tog nekog suvremenijeg rukopisa.
Čak u jednom od prvih uvjeta natječaja stoji da će se prijavljena pjesma ocjenjivati kao kompletno umjetničko djelo, kao i to da će se naročita pozornost obratiti na stihove – tumači Stivi.
I obradovala ga je, ne krije, činjenica što su mu neki autori, čim su saznali da je dobio organizaciju festivala, odmah počeli slati pjesme. Načuli smo kako je jednu, između ostalih, na adresu Splitskog festivala uputila i Marijana Vučković Popović, Severinina starija sestra, koju je ovdašnja javnost prošlog ljeta upamtila po fizičkom sukobu s pjevačicom u splitskom stanu njihove majke Ane. Marijana, inače novinarka, posljednjih desetljeća živi i radi u Beogradu i, koliko je poznato, do sada se nije bavila glazbenim autorstvom.
– Otkud vam to? Istina, poslala je nekakav info, demo-snimku... Slali su još neki prije natječaja, ali to za mene ne postoji. Svi znaju da je natječaj raspisan i trebaju se prijaviti. Umjetnička vrijednost prijavljenih skladbi osnovni je kriterij odabira, pri čemu glazba i stihovi čine jedinstvenu cjelinu i kvalitetu cjelovitog djela.
Sada su uvjeti poznati svima, pjesma mora biti napisana na dalmatinskom dijalektu li na standardnom hrvatskom jeziku, a posebna će se pozornost posvetiti njihovoj kvaliteti i tematici. Preporučuje se mediteranski melos, trajanje pjesme do tri i pol minute i slično – naglašava novi direktor "Splita".
Osim žiriranja pjesama, pred njim je intenzivno razdoblje pregovora s izvođačima, a svi iz branše znaju koliko to može biti težak posao. Od njihova uvjetovanja samog dolaska na festival nekom od nagrada do prijepora oko pjesme, njezina finalnog zvuka i slično. Računa li na podršku etabliranih imena, pitamo Vučkovića.
– Mi ćemo krenuti od pjesme. Ona je osnova svega. A pjevači?! Naravno da računam na njihovu podršku, sve su to moji kolege... Evo, recimo, Split Stars ekipa, s kojom sam godinama igrao nogomet, sastavljena je od velikog broja splitskih pjevača, poput Harija, Giuliana, Karana...
Jednako kao što mi je komunikacija s njima jednostavna, tako mi je jednostavno komunicirati i s mladim izvođačkim snagama. Nije mi to nikakav problem, dapače, to mi je gušt... Festival na Prokurativama nešto je čega sam se uhvatio i, kao što sam rekao, pjesma će biti osnovni kriterij. Svatko postaje velik preko pjesme. Pjesma je kao voda na Krbavskom polju; tamo je ilovača, pa zimi, kad se otopi snijeg, voda teže probija jer je u pitanju glineno tlo.
Ali voda, baš kao i pjesma, uvijek nađe tu rupicu i na kraju izađe i krene svojim putem – slikovito će direktor Splitskog festivala, koji trenutno radi u kućnom uredu, uz pomoć telefona i interneta. Uskoro bi se trebao useliti u gradske prostorije festivala na Prokurativama, koje je napustio njegov dugogodišnji direktor Tomislav Mrduljaš.
No ni Mrduljaš, ako je suditi po pričama iz glazbenih krugova, ne sjedi prekriženih ruku. Je li, pitamo Vučkovića, upoznat sa situacijom da dojučerašnji direktor Splitskog festivala navodno razmišlja o vlastitom festivalu, pa je vrlo lako moguće da bi grad pod Marjanom, kao nekad u slučaju "Splita" i Runjićevih "Melodija hrvatskog Jadrana", mogao imati dvije glazbene manifestacije? Ćakule idu toliko daleko da se čak spominje i isti termin njihova održavanja...
– Ta mi je informacija došla na tragu uličnih jeka, ali toliko sam zaokupljen poslom oko Splitskog festivala i fokusiran da poginem na radnom zadatku i na Prokurativama napravim maksimalno sve što mogu, da dajem cijeloga sebe u to.
Ne mogu se baviti uličnim pričama, niti tuđim potencijalnim projektima. Na to ne mogu i ne želim utjecati. Glazba je moj jedini pokretač i svu sam energiju usmjerio u to da Prokurative budu istinska oda glazbi kakvu ovaj grad zaslužuje – kaže prvi čovjek "Splita".
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.