„U projektu prvenstveno se bavimo rukopisima, kulturnoj baštini izuzetne vrijednosti, zbog čega smo osobito usmjereni na to da sve što radimo, od digitalizacije do istraživanja i prezentacije, radimo u skladu s najvišim međunarodnim standardima i poštujući sve mjere zaštite. Uz pomoć međunarodnih kontakata imamo opremu kojom ćemo građu koja je do sada bila nedostupna velikom dijelu javnosti iznijeti na svjetlo dana, digitalizirati je, katalogizirati i omogućiti njezino daljnje proučavanje“, govori doc. dr. sc. Marijana Tomić, voditeljica projekta „Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarskog i šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom“ koji se provodi na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, a u sklopu kojega se trenutno digitalizira građa pohranjena u Arhivu Zadarske nadbiskupije.
Mons. Kero prikupio neprocjenjivu zbirku glagoljičkih rukopisa
Priča je počela prije desetak godina, kada se Sveučilište u Zadru povezalo s Vestigia institutom za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu. Intenzivna suradnja ogledala se u zajedničkoj organizaciji doktorskih škola te usavršavanju zadarskih nastavnika na Vestigia institutu. Zahvaljujući toj suradnji, Vestigia, na čelu s prof. Erichom Renhartom, uključuje se kao suorganizator u projekt čiji je nositelj Odjel za informacijske znanosti, a voditeljica doc. dr. sc. Marijana Tomić. Vestigia pritom na pet godina donira konzervatorski stalak za digitalizaciju, Traveller TCCS 4232, jedan od najsuvremenijih stalaka za digitalizaciju rukopisa u svijetu. Prof. Renhart, jedan od najvećih stručnjaka u području istraživanja i digitalizacije rukopisa, uz to je cijelu akademsku godinu proveo u Zadru, radio na obuci suradnika u području digitalizacije i istraživanja vodenih znakova. Osobito je pomoglo Ministarstvo kulture RH koje je drugu godinu zaredom prepoznalo vrijednost projekta te ga financira, zahvaljujući čemu se osigurala i tehnička potpora tvrtke ArhivPRO, koja projekt prati kroz izradu baze podataka i integriranog portala pisane baštine. Potporu pruža i matično Sveučilište u Zadru.
- Okupili smo iznimne stručnjake iz različitih znanstvenih područja vezanih uz rukopise, od humanističkih do informacijskih znanosti, i to iz Hrvatske i iz inozemstva. Istraživači su okupljeni u radnim grupama, a jedna od njih zadužena je za odabir građe za digitalizaciju. Time smo osigurali da je građa koju digitaliziramo vrijedna, ali i potrebna istraživačima pisane baštine čija će daljnja istraživanja u konačnici pridonijeti boljem poznavanju zadarske pisane baštine. Tako smo identificirali zbirku glagoljičkih rukopisa koja se čuva u Arhivu Zadarske nadbiskupije, a prikupio ju je i opisao mons. Pavao Kero. To je jedna od najvrjednijih zbirki glagoljske baštine uopće. Do sada smo digitalizirali oko 70 od ukupno 350 rukopisa, te očekujemo da bi tijekom idućeg mjeseca katalog i digitalizirana građa bili objavljeni na našem portalu pisanabastina.unizd.hr, ističe Tomić.
Portal će se s katalogom, Leksikonom pisane baštine i Bibliografijom radova o pisanoj baštini u potpunosti zaživjeti tek na jesen, no ovih dana očekuje se objava prvih 50-ak rukopisa.
Stalak kakav koriste u Vatikanu
Gdje je u toj priči stalak? Kad ga ugledate na stolu, ne pomislite da se radi o nekoj svemirskoj tehnologiji koja bi bila tako skupa. Ali svaki detalj u njemu je sofisticiran, razrađen do najmanjeg detalja, pa nije čudno da ga za digitalizaciju svoje građe koristi i Vatikanska knjižnica. Uz pomoć posebnih lasera, stalak omogućava ujednačenu kvalitetu fotografija koje se mogu povećavati bez gubitka čitljivosti, zbog čega će dio istraživanja rukopisa biti moguće lakše obaviti na digitalnim kopijama negoli na originalima. Time se uz povećanje kvalitete istraživanja ujedno i čuva original. Stalak ima zipku u koju se smješta rukopis pri digitalizaciji kako bi se umanjio pritisak na hrbat i smanjila mogućnost fizičkog oštećivanja, te hladne lampe koje omogućuju da se pri osvjetljenju rukopis ne grije te da se ne uništava tinta. Istraživači su potpuno sigurni da će građa nakon digitalizacije biti u istom ili, zbog njezina čišćenja, u boljem stanju od onog u kojem je bila prije nje.
Specifičnost stalka je i mobilnost zbog koje se građa ne mora iznositi izvan ustanove u kojoj je smještena, što se iz sigurnosnih razloga i ne preporučuje. On se jednostavno sklopi, stavi u kofer i odnese tamo gdje ga čeka zanimljiv rukopis.
- Pisana baština je razasuta po svim ustanovama u Hrvatskoj i u inozemstvu, a često je i kod privatnih osoba. Nama je cilj visokom kvalitetom i konzervatorski sigurno digitalizirati sve što smatramo vrijednim, bez obzira gdje se nalazi i učiniti to dostupnim putem jednog portala. Iskorak izvan Zadra učinjen je odlaskom u samostan sv. Bernardina u Kamporu na Rabu, gdje smo digitalizirali oko 7.000 stranica samostanskih kronika koje je pisao fra Odorik Badurina, a u kojima se nalaze i podaci o zadarskom području. Naš važni partner, Državni arhiv u Zadru, također je digitalizirao visokom kvalitetom gradivo koje je ondje pohranjeno, a koje smo identificirali kao važno za naš projekt te su nam omogućili korištenje snimki i objavu na našem portalu.
Čitaju čak i vodene žigove s papira
Vrijedan dio ekipe su studenti, koji sudjeluju u svim koracima projekta. Studentica Žana Bobić tako radi na istraživanju vodenih znakova iz kojih se dobivaju podaci od koga je za naše rukopise bio naručivan papir, preko čega doznajemo i kakve su bile trgovačke, društvene i kulturne mreže s drugim narodima. Uz nju, Dajana Karlović, Ira Pandža, Marta Ivanović i Laura Grzunov vrijedno rade i s vodenim znakovima i na svim ostalim dijelovima projekta. Studenti su organizirali i radionicu s učenicima OŠ Petra Preradovića u sklopu Festivala znanosti, a nedavno je bila organizirana Večer pisane baštine u sv. Donatu na kojoj su bili predstavljeni rezultati projekta. Pomogli su im u tome članovi A.K.A. Crescendo te Kazališna udruga Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova koja je uprizorila dijelove digitaliziranih kaljskih rukopisa.
- Pokazali smo da kulturna baština ne mora biti predstavljena isključivo znanstvenim kanalima, nego da možemo izvući sadržaje, koje možemo prezentirati na atraktivan način i za očuvanje i vrijednost baštine senzibilizirati mnoge, ali i prezentirati ju na zanimljiv način npr. djeci, mladima, turistima, itd. kaže Tomić.
Pred sudionicima u projektu je veliki zadatak - u nekoliko godina digitalizirati što više dokumenata pisane baštine zadarskog područja i učiniti ju putem integriranog portala dostupnom znanstvenoj javnosti, ali i širokom krugu zainteresiranih građana, te ju istražiti i na portalu predstaviti rezultate svojih i drugih znanstvenih istraživanja. Kao jedan od ciljeva docentica Tomić postavlja i potporu osnivanju već najavljivanog Centra za istraživanje glagoljske i općenito pisane baštine pri Sveučilištu u Zadru.
Virtualna izložba Kaljski glagoljski rukopisi
Sudionici projekta uključili su se i u proslavu 300. obljetnice glagoljske bratovštine Sv. Križa u Kalima. Digitalizirani rukopis koji se čuva u zbirci Zadarske nadbiskupije, zajedno s rukopisima pohranjenim u Državnom arhivu u Zadru suradnica na projektu Nikolina Peša Pavlović postavila je u virtualnu izložbu Kaljski glagoljski rukopisi, koja je dostupna na poveznici http://pisanabastina.unizd.hr/kali/. Uz izvorne rukopise postavljena je i transliteracija Grozdane Franov-Živković pa su mještani na prezentaciji u Kalima bili oduševljeni mogućnošću da vide tko se krstio, umirao i s kime se ženio prije nekoliko stoljeća u njihovom selu.
Aktivnosti sudionika u projektu digitalizacije vidljive su i na Facebook stranici Written heritage - Pisana baština.
Intrigantni sadržaji matrikula zadarskih bratovština
Od obrađenih rukopisa javnosti bi najzanimljiviji mogao biti sadržaj matrikula (statuta)bratovština raznih župa Zadarske nadbiskupije, u kojima se iščitavaju pravila za život braće koja se okupljaju te su pune podataka o načinu života u različitim vremenskim razdobljima. Mnogo se može iščitati i iz matičnih knjiga krštenih, umrlih i vjenčanih, koje su posebno zanimljive jer govore nešto i o demografiji tog razdoblja, gdje su se ljudi raseljavali, odlazili živjeti u 16., 17. i 18. stoljeću.
Inače, kada je Tridentski sabor (1545. - 1563.) donio odluku da se matične knjige moraju pisati pri župama, Zadarska nadbiskupija je bila među prvima koja je to počela raditi, pa se odredbe počinju primjenjivati već 1565., i to najprije na Silbi, a potom na Olibu. Istraživači tako imaju priliku istraživati matične knjige koje su se vrlo rano pojavile, a moći će ih vidjeti i svi koji požele kada vrijedna ekipa na projektu dovrši svoj posao.
Katalogizacija i istraživanje rukopisa važan dio projekta
Na projektu digitalizacije angažirano je 27 suradnika, od čega devet dolazi s matičnog Odjela za informacijske znanosti, te čitav niz ostalih stručnjaka iz 15 ustanova iz Hrvatske i inozemstva, organiziranih u sedam radnih grupa koje se brinu za različite aspekte digitalizacije, bibliografske organizacije građe, digitalne humanistike i uopće istraživanja rukopisa, ali i popularizacije baštine odnosno kreativnim industrijama. Uz djelatnike i studente zadarskog sveučilišta tu si i stručnjaci iz HAZU, Državnog arhiva u Zadru, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Konzervatorskog zavoda, sveučilišta u Austriji, Litvi i Švedskoj, itd. No, sve to ne bi bilo moguće bez ključne pomoći Ministarstva kulture RH i njihove financijske podrške.
- Osim same digitalizacije kroz projekt nastojimo i registrirati one zbirke ili rukopise koji nisu registrirani kao kulturno dobro, a važan dio projekta je katalogizacija i istraživanje rukopisa. Nastojimo osigurati različite alate za istraživanje rukopisa u digitalnom okruženju, a uz pomoć tvrtke ArhivPRO razvijamo informacijski sustav za obradu i prikaz te istraživanje digitaliziranog sadržaja. Pri tome osobito pazimo da svi podaci budu uneseni u skladu s međunarodnim standardima kako bismo osigurali isporuku digitalnih sadržaja u druge međunarodne sustave poput Europeane ili međunarodnog arhivskog sustava Matrikula, ali i lokalnog digitalnog arhiva Topoteka općine Starigrad koji je u nastajanju. Svime time se povećava međunarodna vidljivost naše građe. Sretni smo što u tvrtki ArhivPRO imamo partnere koji zajedno s nama razvijaju vrlo kompleksne informacijske sustave, istražujući s nama međunarodne standarde i propitujući najbolje mogućnosti njihova korištenja. Sjajno surađujemo i s Državnim arhivom u Zadru i Arhivom Zadarske nadbiskupije.