Dočekali smo početak travnja i dan kada su banke trebale ponuditi svoje mjere pomoći građanima koji su ostali bez posla ili im je plaća umanjena zbog uvođenjem preventivnih mjera suzbijanja širenja virusa COVID-19.
Najvažnija mjera koja se iz HUB-a od početka nastale krize najavljuje jest odgoda plaćanja redovnih kreditnih obveza i hrvatska Vlada je odlučila pokloniti povjerenje bankama kao i svih ovih godina te im bez zakonskog rješenja prepustiti da osmisle, ponude te donesu uvjete vezano za odobravanje i naplatu troška zatražene mjere odgode plaćanja.
I tako građani cijeli dan pregledavaju web stranice svojih banaka ne bi li napokon ugledali kome, na koliko i pod kojim uvjetima će moratorij biti odobren. Informacije su opskurne, telefonski ih možete dobiti na kapaljku, a najvažnije pitanje je - na koji način će građani nakon isteka korištenja mjere odgode plaćanja platiti redovnu kamatu koju banke navode da će obračunavati, ali je neće naplaćivati zajedno s glavnicom u periodu korištenja mjere, no koja mora doći na naplatu prije ili kasnije. Za primjer navodimo rješenje PBZ koja navodi:
"U razdoblju moratorija kreditne obveze, kamata će se obračunavati, ali se neće naplaćivati. Obračunata kamata će dospjeti jednokratno nakon isteka razdoblja moratorija, ugovorena kamatna stopa se ne mijenja, a banka ne naplaćuje naknadu za obradu zahtjeva za moratorij."
Ovo navodimo kao jedno od loših rješenja banaka, bez obzira koristi li je poduzetnik ili potrošač, jer da bi mogli podmiriti kamatu iz moratorija klijenti će ići u novo zaduženje kako se banka ne bi naplatila ovrhom. A tko će uopće nakon korištenja moratorija biti kreditno sposoban?
Ono što već znamo otprije jest kako će ovu mjeru moći iskoristiti samo uredni platiše na datum 31.12.2019., ili do početka nastale krize, i to za obveze koje dolaze na naplatu u periodu od 1. travnja do 30. lipnja 2020., samo za one klijente koji će moći dokazati kako su direktno pogođeni aktualnom krizom.
Svi oni koji ne ulaze u kategoriju urednih platiša svojih kreditnih obveza, a plaća im je umanjena, ili je više nemaju, također mogu poslati zahtjev banci, ali njih će banka tretirati kao redovni zahtjev upućen u uvjetima normalnog poslovanja te sve ovisi opet o samoj banci što će vam, i pod kojim uvjetima, ponuditi kao „pomoć", ili će vas jednostavno odbiti.
S obzirom na to kako ne postoji zakonska obveza kojom se ta mjera regulira već je bankama prepušteno da same odluče i odobre odgodu, ili da uopće ne odobre zahtjeve građana, očekujemo maksimalnu netransparentnost u poslovanju, kao i do sada.
Kako banke još nisu izašle s potpunim informacijama ili su izašle s nepotpunim informacijama na koji način i kada će odgođene obveze stići na naplatu, hoće li banke odgađati cijelu mjesečnu obvezu anuiteta te hoće li uz redovne kamate obračunavati i dodatne troškove, uputit ćemo prema 8 najvećih banaka upit za pojašnjenje svih otvorenih i nejasnih pitanja, a njih je puno.
Gdje su mjere za ovršene građane, za ljude koji su isto pogođeni ovom kriznom situacijom ali nisu bili u mogućnosti redovno i uredno plaćati svoje obveze. Ako nisu mogli plaćati obveze prije, kako će ih plaćati sada?
Vlada je još jednom oprala ruke od građana i prepustila ih bankama koje su dokazano nezakonito postupale, dok je HNB sve to podržavao, a sada bismo im svima zajedno odjednom trebali vjerovati. Umjesto da natjera banke da poštuju hrvatske zakone i pravomoćne sudske presude te potrošačima vrate preplaćeni novac, Vlada RH bankama ostavlja prostor da nastave sa svojom dugogodišnjom pljačkom građana. Potrošači koji su zbog nepoštenog, neustavnog i nezakonitog poslovanja banaka svojim preplatama već otplatili kredite, a i dalje ih otplaćuju, kroz moratorije će ponovno biti iskorišteni kako bi banke u ovim teškim vremenima ugrabile što više novca. Dodatno nas žalosti i ljuti što će nova nečasna rabota banaka na kraju biti prikazana kao dobročinstvo banaka.
Iz HUB-a apeliraju na sve one kojima plaće nisu umanjenje ili im se primanja nisu promijenila da nastave normalno i redovno plaćati svoje obveze. Mi se svakako pridružujemo tom apelu jer ako ne morate ne tražite ovakvu pomoć od banaka - stoji u priopćenju Sandre Žige, voditeljice ureda Udruge Franak.