Počinje nikad kontroverzniji Mundijal: tisuće onih koji su gradili stadione obiteljima su se vratili u lijesu, ali katarski režim i FIFA žele da fokus bude na nogometu

Utakmicom Katara i Ekvadora u nedjelju počinje možda i najkontroverznije Svjetsko nogometno prvenstvo u povijesti. Optužbe upućene katarskom režimu da je do domaćinstva došao podmićivanjem članova Izvršnog odbora FIFA-e i katastrofalna situacija s ljudskim pravima te pravima inozemnih radnika čine ovaj Mundijal kontroverznijim čak i od onoga 1978., kada je João Havelange odlučio ne premjestiti domaćinstvo iz Argentine, iako je nakon vojnog puča upravljanje državom preuzeo diktator Jorge Rafael Videla.

S obzirom na to da je prema navodima The Guardiana više od 6500 inozemnih radnika izgubilo živote na izgradnji stadiona u Kataru, da je iskazivanje nježnosti u javnosti zabranjeno, kao i istospolne veze, ovo Svjetsko prvenstvo​ nemjerljivo je kontroverznije i od onih u Rusiji 2018. te u Južnoafričkoj Republici osam godina ranije, koja su također dodijeljena na sumnjive načine.

Uostalom, zbog dodjele domaćinstva Rusiji i Kataru FBI je i pokrenuo istragu koja je rezultirala najvećim skandalom u povijesti FIFA-e, mnogobrojnim uhićenjima, a naposljetku i ostavkom dugogodišnjeg predsjednika Seppa Blattera.

‘Utopija‘ izgrađena na tragediji

Ovogodišnje Svjetsko prvenstvo, koje je zbog ogromnih vrućina prvi put u povijesti pomaknuto u kasnu jesen, igrat će se na osam klimatiziranih stadiona, svi se nalaze u krugu od 50 kilometara, a iza svake od tih velebnih arena kojima se Katar svijetu želi prikazati kao utopija leži tragična priča tisuća ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom, a vratili se svojim obiteljima u lijesu.

Inozemni radnici čine gotovo 90 posto stanovništva u toj maloj bliskoistočnoj zemlji, a uz to što žive u nehumanim uvjetima, zarađuju i mizerne plaće, koje im se često i ne isplaćuju na vrijeme. Osim srčanog zastoja i raznoraznih bolesti, česti uzroci smrti stranih radnika odnose se na nesreće na radnome mjestu, kao što su padovi s visine i strujni udari, a ni samoubojstva nisu rijetkost.

David Gannon/Afp

Radnike iz siromašnih zemalja (najviše iz Indije, Nepala, Bangladeša, Pakistana i Šri Lanke) u Kataru se iskorištava na svaki mogući način. Poznati su slučajevi oduzimanja putovnica kako se ne bi mogli vratiti u svoju domovinu, a posebno je problematičan bio "kafala sustav" po kojem radnici nisu mogli promijeniti posao bez odobrenja svog posrednika i poslodavca. Posljednjih godina doneseni su zakoni koji to brane, a ujedno je i određen zakonski minimalac, ali većina toga ostaje samo "na papiru", dok je realnost puno mračnija.

Katarski vladajući režim zapravo je sa "sportswashing" i krenuo kandidaturom za Svjetsko prvenstvo, a u tome nije birao sredstva. Poznat je slučaj kada je njihov dugogodišnji FIFA-in dužnosnik Mohammed bin Hammam doslovce kovčezima punim novca pokušao kupiti glasove pojedinih članova Izvršnog odbora, zbog čega je u dva navrata doživotno izgnan iz nogometa, a čak su i preko tadašnjeg predsjednika Francuske Nicolasa Sarkozyja pokušali iskamčiti glas Michela Platinija.

Legendarni igrač i kasnije osramoćeni nogometni funkcionar te navode je odbacio, dodavši kako je to nevažno čak i da je istina, jer se on već prije odlučio podržati katarsku kandidaturu. Bilo kako bilo, dodjela domaćinstva toj bliskoistočnoj zemlji donijela je procvat katarsko-francuskih odnosa, koji su se ogledali u katarskoj kupovini PSG-a i TV prava za Ligue 1 (putem kanala beIN) te sklapanja ugovora sa zrakoplovnim gigantom Airbusom.

No, unatoč svim kontroverzama, nijedna reprezentacija nije se odlučila na bojkot prvenstva, iako su mnoge ne tako davno senzacionalistički najavljivale takav potez. Zapravo jedini vid bojkota imat ćemo u dresovima danske reprezentacije, na kojima grb saveza i logotip proizvođača opreme neće biti vidljivi (ako ne pronalazite smisao u tom potezu, niste jedini), te u kapetanskim vrpcama u duginim bojama koje će nositi neke reprezentacije.

AFP

Modrić bez duginih boja

Doduše, ni to nije još do kraja definirano, jer FIFA brani reprezentacijama da nose kapetanske vrpce proizvoljnog dizajna, dok se, primjerice, kapetan Francuske Hugo Lloris prije koji dan oglasio i demantirao glasine da će i on biti jedan od onih s dugom na ruci.

"Kada u Francuskoj dočekujemo strance, želimo da oni poštuju naša pravila i kulturu. I ja ću učiniti isto kad dođem u Katar, vrlo jednostavno. Mogu se slagati ili ne slagati s njihovim idejama, ali moram pokazati poštovanje", rekao je vratar Tottenhama.

Vrpcu u duginim bojama neće nositi ni kapetan aktualnih viceprvaka svijeta, Luka Modrić. HNS je odbacio tu mogućnost, dodavši kako će od FIFA-e zatražiti dozvolu da Modrić nosi kapetansku vrpcu na kojoj će biti hrvatska zastava.

Teško je vidjeti kako će ti simbolični vidovi bojkota poslužili svrsi, osim što će možda malo iživcirati katarskog emira, ili nekoga od visokih dužnosnika tamošnjeg autokratskog režima, koji pozivaju sve da se fokusiraju na nogomet, a ne na politička pitanja. FIFA je također pozvala reprezentacije da se drže onoga zbog čega su i došli tamo, umjesto da se bave ljudskim pravima i ostalim manje bitnim stvarima.

Jer ipak je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, a ne ljudska prava. Najvažniji je, naravno – novac.