Zašto je virus ušao u domove za stare? Državna odvjetništva i policija diljem Europe pokrenuli istrage, obitelji preminulih masovno podnose tužbe

Dok u Hrvatskoj prevladava stav da nitko od nadležnih nije kriv za smrt starijih osoba iz domova i da je zbog tih tragedija kriv samo virus koji je, eto, ušao u domove, a rodbina preminulih još ne podnosi tužbe zbog smrti svojih bližnjih, u dijelu Europe za slične ili iste događaje već pljušte tužbe i provode se kriminalistička istraživanja.

- Pokrenute su istrage koje vodi državno odvjetništvo, kao i policija, kako bi se utvrdilo postoji li odgovornost rukovodećeg i djelatnog kadra u domovima za starije i nemoćne i jesu li oni poštovali sve mjere zaštite od koronavirusa

Prema za sada dostupnim podacima Zdravstvenog instituta od 17. travnja ove godine, u oko tisuću domova za starije i nemoćne u Italiji od 1. veljače ove godine preminule 6773 osobe. Kako Zdravstveni institut navodi, oko 40 posto svih umrlih u domovima u tom razdoblju umrlo je od koronavirusa. Dakle, njih oko 2700 - kazuje dr. Tea Burmaz, hrvatska liječnica koja dugi niz godina živi i radi kao liječnica javnog zdravstva u Veneciji.

Do 16. travnja 40 domova za starije i nemoćne bilo je zahvaćeno istragom.

Ogorčena javnost

- Karabinjeri su ušli u mnoge domove i provode istragu. Isto tako i obitelji osoba preminulih u domovima već su počele podizati tužbe protiv tih domova. Najveći problem tih domova je u tome što imaju jako puno štićenika, ponekad i preko 300, što je više nego što neke bolnice imaju pacijenata, a sa štićenicima radi i o njima brine jako malo djelatnika. Što će biti na kraju, tek će se vidjeti, ali istrage su pokrenute - kazuje nam dr. Tea Burmaz.

Brojke umrlih u domovima za starije i nemoćne u Španjolskoj još su pogubnije i tamo se također uvelike provode policijske istrage i istrage državnih odvjetništava, kako bi se utvrdilo je li bilo propusta u radu i pridržavanju mjera.

- Cijela španjolska javnost ogorčena je onim što se događalo u domovima za starije i nemoćne. Traže odgovore na milijun pitanja, a obitelji preminulih štićenika tih domova već podnose građanske tužbe. Iako su neki domovi dali sve od sebe da zaštite svoje štićenike, u tome nisu uspjeli, jer im nije bilo osigurano dovoljno zaštitnih maski, rukavica, dezinficijensa... Tako da je javnost ogorčena i na španjolsku administraciju i pitaju se je li se ova situacija mogla predvidjeti, pogotovo u svjetlu onoga što se prije Španjolske već počelo događati u Italiji - kazuje Mirjana Rakuljić, Splićanka koja već više od 20 godina živi i radi u Barceloni.

- Do sada je u tim domovima, prema dostupnim informacijama, u 'korona- eri' umrlo 17 tisuća ljudi treće životne dobi, odnosno onih koji su bili tamo smješteni. Jesu li svi oni umrli od koronavirusa, to se ne govori, ali se smatra da je od ove brojke golem broj onih koji su preminuli zbog koronavirusa. Naime, mnogi od tih starih ljudi nisu ni stigli do bolnice, odnosno nisu ni testirani - kazuje Rakuljić.

I u Španjolskoj je velik broj domova za starije i nemoćne pod istragom policije i državnog odvjetništva.

- Službeni podaci kažu da je već više od 100 domova za starije i nemoćne pod istragom policije i državnog odvjetništva. Velika većina tih domova su privatni i čim se počelo u njima masovno umirati, u Kataloniji je ministarstvo za socijalnu skrb preuzelo direktno upravljanje nad privatnim domovima i smijenilo sve dotadašnje rukovoditelje te postavilo svoje ljude. Netko mora odgovarati za tako velike popuste. Imali smo slučaj iz Madrida kada je vojska tijekom noći ušla u jedan dom za starije i nemoćne i tamo pronašla već umrle ljude i one koji su umirali prepušteni sami sebi, jer nikog od zaposlenika nije bilo u domu - kazuje Rakuljić.

Štedjelo se na domovima

Za razliku od Italije i Španjolske, gdje su započele smjene onih koji su rukovodili radom u domovima za starije i nemoćne, u Njemačkoj to nije slučaj.

- Koronavirus je "iskoristio" činjenicu što se u prošlosti štedjelo na ulaganjima u domove za starije i nemoćne i što u njima nema dovoljan broj zaposlenih. Tako se događa da jedan zaposlenik skrbi o 10 ili 20 štićenika, što je zaista puno. No, moram istaknuti kako je vrlo teško kontrolirati hoće li ili neće virus ući u neki dom za starije.

Ronaldo Schemidt/AFP

To je nemoguća misija, premda se u Njemačkoj pokušavalo što više spriječiti širenje koronavirusa u domove za starije i bolnice, upravo zbog toga što smo znali da su to najrizičniji dijelovi društva - kazuje prof. dr. Andrej Trampuž, slovenski infektolog koji dugo godina radi u berlinskoj bolnici "Charite".

Unatoč svim oštrim mjerama, i Njemačka ima "svoj Dom iz Vukovarske".

- U jednom domu za starije i nemoćne u Njemačkoj, koji je brojio 160 štićenika, zarazilo ih se njih 70, a 15 ih je preminulo. Naravno, napravit će se istraga kako bi se utvrdilo jesu li se u tom domu pridržavali svih propisanih mjera i je li bilo propusta u radu. Koliko je koronavirus nepredvidiv i koliko ne bira gdje će napasti, najbolje govori podatak da je u Njemačkoj 20 liječnika i medicinskih sestara, nažalost, preminulo od zaraze koronavirusom - kazuje dr. Trampuž.

Doktor Trampuž smatra da je nedopustivo traženje smjena zbog koronavirusa.

- Nitko ne može kontrolirati virus, samo može poduzeti sve ono što je potrebno da taj virus ne bi ušao u bolnice ili domove za starije. Pandemija koronavirusa ne smije se uzeti kao izgovor za smjene. Stoga sam veliki protivnik onih koji zagovaraju smjene vlada ili ljudi koji su upravljali tim domovima.

Prvo se moraju provesti istrage, pa tek onda, kada se utvrdi odgovornost onih koji su upravljali tim domovima, možemo razgovarati o sankcijama. Ipak je Njemačka pravna država i sve odluke koji bi bile donesene bez pravnog osnova bile bi katastrofa - zaključuje prof. dr. Andrej Trampuž.