Nakon gotovo četverosatne tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulskoj konvenciji, državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić nije znala reći kad će Vlada u saborsku proceduru pustiti zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije.
"Osnovali smo radnu skupinu, imamo niz aktivnosti, dvije javne rasprave su iza nas. U završnoj smo fazi, ima još nekih završnih radnji koje treba provesti i tada ćemo uputiti u saborsku proceduru", rekla je Mađerić.
Na upit hoće li to biti do ljeta, odgovorila je: "Vidjet ćemo." Hoće li uopće biti ove godine, glasilo je pitanje na koje je Mađerić odgovorila: "Kada budu gotove završne radnje, zastupnici će odlučiti o zakonu o ratifikaciji."
Odbor predlaže ratifikaciju najkasnije do ljetne stanke
Odbor je, pak, jednoglasno zaključio da predlaže Vladi da u najkraćemu mogućem roku, a najkasnije do ljetne stanke, uputi u saborsku proceduru zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Uz članove Odbora, na sjednici je bio i priličan broj zastupnika, mahom iz oporbenih stranaka, predstavnici Vlade, predstavnice pravobraniteljstava, nevladine udruge, ženske i konzervativne. Na sjednici je bilo vrlo malo članova HDZ-a, a koalicijski partneri vladajućih, ponajprije HNS-a i SDSS-a, istaknuli su da je Istanbulsku konvenciju potrebno hitno ratificirati kako bi se nasilje nad ženama, djevojčicama i u obitelji suzbilo u što većoj mjeri.
Predsjednik Odbora Milorad Pupovac (SDSS) ustvrdio je da je do sada 17 zemalja članica Europske unije tu konvenciju ratificiralo, a za ovu godinu najavljeno je da će to učiniti još i Luksemburg, Grčka i Češka pa bi Hrvatska ostala u krugu sedam zemalja koje nisu zaključile taj proces.
Štimac-Radin: SDP je imao tri godine za ratifikaciju
I predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radinzauzela se za ratifikaciju Istanbulske konvencije, pri čemu je kritizirala i SDP-ovu Vladu i ministricu koja je, čim je Konvencija potpisana 2011. godine, "imala tri godine za ratifikaciju" pa sada, kako je rekla, "ne bi vodili ove besmislene rasprave". Čelniku HHO-a Ivanu Zvonimiru Čičku učinilo se da je upao u vremeplov, podsjetivši kako je upravo Mađerić 2014. godine "pritiskala SDP-ovu Vladu da ratificira Istanbulsku konvenciju". Istaknuo je i da je Vatikan aktivno sudjelovao u izradi tog dokumenta.
Goran Beus Richembergh (GLAS) ocijenio je da Konvencija ulazi u red povijesnih dokumenata koji mogu promijeniti budućnost te je pozvao na suprotstavljanje onima koji žene tretiraju kao drugotne. Rada Borić iz Centra za ženske studije upozorila je da je pojam rodne ideologije uvezla ekstremna desnica te premijer čuva klimavu većinu uz pomoć onih koji uvode rodnu ideologiju. Ustvrdila je da je nasilje nad ženama nedopustivo kao i širenje neistine zbog čega je, kako je dodala, tužila inicijativu "Istina o Istanbulskoj" zbog tvrdnji da se djevojčice u vrtiću moraju odlučiti jesu li muško ili žensko. SDP-ov zastupnik Domagoj Hajduković iznio je podatke zbog kojih je ratifikacija nužna - 2015. godine policija je podignula 13.755 prekršajnih prijava zbog obiteljskog nasilja, od čega je među počiniteljima 77 posto muškaraca. HNS-ova zastupnica Marija Puh inzistira na žurnosti jer je u zadnjih 10 godina ubijeno 300 žena, a policija dva puta u jednom satu intervenira u obiteljima.
Kristina Pavlović iz udruge GROZD zaključila je kako se svi slažu da žene treba zaštititi od nasilja, ali se kroz Istanbulsku konvenciju, dodala je, pokušava progurati tema rodne ideologije. Tvrdi da po Istanbulskoj konvenciji osoba može biti jedno po rodu, a drugo po spolu te da se neznanstvena rodna ideologija kroz Konvenciju ne želi uvući samo u zakone, nego i u društvo. Predstavnica Udruge udovica iz Domovinskog rata ocijenila je da je Konvencija preskupa da se ratificira i počne primjenjivati te da žene, "uostalom, ne bi smjele cinkati muževe".
Mostova zastupnica Ines Strenja Linić pozvala je HDZ i HNS da bojkotiraju rad Sabora dok se ne ratificira Konvencija, a kritičare, poput Vigilarea, koji rastu pod skutom Amerike, prozvala je zato što negiraju da je nasilje ukorijenjeno u neravnopravnosti žena i muškaraca.