StoryEditorOCM
RegionalPAMETNO & ODRŽIVO

Zadarska županija prva u Hrvatskoj izradila i usvojila Plan razvoja otoka. To je preduvjet za povlačenje 25,6 milijuna eura

Piše PROMO
13. listopada 2023. - 21:50

Obnova kulturne baštine, podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, jačanje kapaciteta žurnih službi... – primjeri su projekata čija je realizacija planirana na otocima zahvaljujući sredstvima EU fondova. Da bi bespovratna sredstva mogla "stići" na otoke, nužno je bilo osigurati strateški okvir ulaganja. On je, pak, definiran Planom razvoja otoka Zadarske županije. Drugi preduvjet za uspješnu prijavu i odobrenje projekata je suradnja. Naime, sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave i javnopravnim tijelima, a isključivo za javnu infrastrukturu, i to za integrirane projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočnih mjesta i općina.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA izradila je dokument. Županijska skupština Zadarske županije donijela je u studenom 2022. godine odluku o pokretanju postupka izrade dopune Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. godine i ovlastila Agenciju za izradu ovog strateškog dokumenta. Potom je Županijska skupština Zadarske županije na sjednici održanoj 21. rujna 2023. godine izglasala odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. – 2027., Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije. U skladu sa zakonskim propisima, dokument je izrađen kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027.

image

Zoran Šikić

"Kao predstavničko tijelo, sve odluke donosimo s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i rada stanovnika Zadarske županije. Donošenje odluke o usvajanju predloženog Plana razvoja otoka Zadarske županije posebno nam je važan dokument jer se tiče naših otoka i prilike za daljnji razvoj koji im se pruža kroz raspoloživa bespovratna EU sredstva. Povijesni je ovo trenutak i drago nam je da smo mogli dati svoj doprinos u tom procesu", naglasio je predsjednik Skupštine Zadarske županije dr. sc. Zoran Šikić.

Donošenje ovog dokumenta jedan je od glavnih preduvjeta za provedbu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) za otoke u okviru kohezijske politike Europske unije, odnosno preduvjet povlačenju bespovratnih sredstava namijenjenih otocima Zadarske županije.

"Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika. Sukladno smjernicama Europske komisije, koje su bile okvir prilikom izrade dokumenta, zadano je kako fokus projekata mora biti na integriranosti. To znači da svaki od projekata koji će se financirati ovim sredstvima ne može biti usmjeren na samo jedno mjesto ili naselje na otoku ili na jednu općinu. Svaki projekt mora doprinositi ostvarenju više ciljeva koji su zadani Teritorijalnom strategijom. Namjera je kroz svaki projekt povezati otoke i njihove potrebe. Pokazati kako se suradnjom mogu riješiti izazovi, koji se razlikuju od otoka do otoka, ali sinergijom i suradnjom može se raditi na njihovu zajedničkom rješavanju", pojašnjava ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković.

Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini izdvojeno je ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije.

Zadarska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je izradila i donijela ovaj dokument, a koji je obvezan za svih sedam obalno-otočnih županija.

Ponos

"Plan razvoja otoka Zadarske županije iznimno je važan dokument strateškog planiranja, koji otvara mogućnost korištenja zasebne alokacije namijenjene razvoju otoka u vrijednosti 25,6 milijuna eura. Prilika je to za napredak naših otoka, ali i cjelokupnog prostora Zadarske županije", istaknuo je župan Zadarske županije Božidar Longin.

image

Božidar Longin

Agencija ZADRA NOVA je kao regionalni koordinator kroz višemjesečnu suradnju s otočnim dionicima izrađivala dokument i prateću zakonsku proceduru.

"Priznanje našem radu i potvrda kvalitete je Suglasnost koju smo dobili od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Naime, početkom rujna smo Teritorijalnu strategiju razvoja otoka Zadarske županije uputili na otvoreni Poziv na sudjelovanje obalno-otočnih županija u provedbi Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. na otocima i pripremu teritorijalnih strategija MRRFEU-a i dobili pozitivnu povratnu ocjenu, tj. Suglasnost Ministarstva na dokument", ne krije zadovoljstvo ravnateljica Dujmović Vuković.

"S ponosom ističemo kako smo se prvi među sedam obalno-otočnih županija uspješno prijavili na poziv i osigurali suglasnost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na konačni prijedlog Teritorijalne strategije razvoja otoka. Na ovaj način ujedno smo potvrdili vlastitu spremnost za sudjelovanje u aktivnostima opisanima u okviru ITP-a za otoke. Ujedno smo i prva županija čija je Skupština donijela ovaj dokument. S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci uvijek u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta. Zadarska županija jedna je od onih koje zasigurno najviše ulažu u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novca za razvojne projekte i dalje nam stoji na raspolaganju iz europskih fondova. To je novac koji treba opravdati dobrim i kvalitetnim projektima, a upravo nam se izradom nove Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije otvara velika prilika za nastavak provođenja razvojnih projekata korištenjem sredstava iz Integriranog teritorijalnog programa", zaključio je župan Longin.

image

Marina Dujmović Vuković

Otočno partnerstvo

Ravnateljica Dujmović Vuković istaknula je kako je u izradi Teritorijalne strategije korišten pristup "odozdo prema gore", čime se omogućilo predstavnicima otočnih zajednica izravan utjecaj na odabir područja ulaganja te kreiranje smjerova razvoja uz suradnju s regionalnim koordinatorom Agencijom ZADRA NOVA, predstavnicima Zadarske županije, kao i predstavnicima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te svih članova Radne skupine – Otočnog partnerstva.

Otočno partnerstvo je tijelo koje se sastoji od 37 članova, i u njemu su, uz predstavnike Zadarske županije i jedinica lokalne samouprave koje u svom sastavu imaju nastanjene otoke, predstavnici službi koje rade i nude usluge na otocima, tj. predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora koji djeluju na otocima.

"Ovaj dokument rađen je na temelju informacija dobivenih od otočnih dionika. Prioritetna područja ulaganja na otocima Zadarske županije određena su u suradnji s otočnim dionicima na temelju identificiranih specifičnih potreba i potencijala područja te u skladu s mjerama Nacionalnog plana razvoja otoka 2021. – 2027. i Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. Javno savjetovanje koje je provedeno od 1. do 31. kolovoza 2023. godine bila je prilika da javnost vidi dokument prije nego što on stupi na snagu, te da ga komentira i predloži eventualne izmjene", pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.

U izradu dokumenta izravno su bile uključene i otočne koordinatorice. Na temelju Sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU-a, djelatnici Agencije ZADRA NOVA već tri godine obavljaju poslove otočnih koordinatora. Trenutne otočne koordinatorice su Ana Dušević i Maja Bašić. Kroz intenzivnu suradnju s otočnim jedinicama lokalne samouprave one rade na poboljšanju preduvjeta za održivi razvoj otoka.

Suradnja

Od samog početka izrade Plana razvoja otoka, brojni otočni dionici bili su aktivni u oblikovanju dokumenta. Predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke sami su predlagali projekte za definiranje prioritetnih ulaganja. Prema zaprimljenim potrebama i projektima, najveće su potrebe za unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima te za kulturne usluge. Tu su i projekti unaprjeđenja energetske učinkovitosti i jačanja kapaciteta civilne zaštite za borbu protiv prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kroz jačanje kapaciteta sigurnosnih službi i sustava civilne zaštite razvojem povezane infrastrukture i primjenom novih tehnika i tehnologija.

Na temelju toga definirana su područja ulaganja Teritorijalne strategije. Ključna područja ulaganja Teritorijalne strategije razvoja otoka su četiri operacije usmjerene ka:

- održivom upravljanju, očuvanju i korištenju otočnog prostora,

- unaprjeđenju poslovne i javne infrastrukture na otocima,

- valorizaciji kulturne baštine i razvoju kulturnih usluga, te

- poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energija na otocima.

image

Skupština Zadarske županije

Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika te je Teritorijalna strategija razvoja otoka Zadarske županije izrađena u skladu s načelom partnerstva. Sudjelovanje lokalnih otočnih dionika i ostalih partnerskih institucija u oblikovanju i provedbi Teritorijalne strategije razvoja otoka formalizirano je kroz sudjelovanje Radne skupine – Otočnog partnerstva te rad Partnerskog vijeća Zadarske županije i Odbora za vrednovanje.

Radna skupina – Otočno partnerstvo s radom nastavlja i nakon izrade i donošenja dokumenta, te joj je daljnja uloga praćenje zadanih ciljeva i očekivanih ishoda Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije te davanje suglasnosti na predložene projekte za financiranje.

Idući korak je potpisivanje Sporazuma između Zadarske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a kojim će se ustanoviti prava i odgovornosti. Sporazum će poslužiti kao pravna osnova za provedbu Teritorijalne strategije obalno-otočnih županija te pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga unutar ITP-a za otoke.

Agencija ZADRA NOVA, kao regionalni koordinator razvoja, najprije je odlukom Skupštine Zadarske županije izrađivala dokument, a sad je dobila ulogu jedinice za koordinaciju provedbe Teritorijalne strategije.

Ugovaranje projekata i početak realizacije očekuje se u drugoj polovici 2024. godine, a tome će prethoditi i javno savjetovanje, gdje će javnost imati uvid u poziv za dodjelu sredstava, te u konačnici objava poziva i prijava projektnih prijedloga.

Integrirani teritorijalni program

Integrirani teritorijalni program (ITP) zasniva se na teritorijalnom pristupu i usmjeren je na rješavanje specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini, što je novina u odnosu na financijsko razdoblje 2014. – 2020., u kojem nije postojao takav program.

U okviru ITP-a, Posebnog cilja 5 (ii) “Poticanje integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana”, predviđena je provedba operacija namijenjenih isključivo otocima. Operacije namijenjene otocima unutar ITP-a prioritizirane su tako da pokrivaju specifične potrebe otoka u području društvene, javne i poslovne infrastrukture, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, valorizacije kulturne baštine i usluga, poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Prihvatljive aktivnosti:

– Revitalizacija javno-društvene infrastrukture na otvorenom i zatvorenom te ostale infrastrukture namijenjene javnoj uporabi

– Ulaganja u obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine te kulturno-turističkih lokacija, valorizaciju i digitalizaciju pokretne kulturne baštine otoka

– Ulaganja u razvoj zelene i plave infrastrukture te jačanje kapaciteta i operativne spremnosti civilne zaštite i vatrogastva s naglaskom na uspostavu i unaprjeđenje sustava nadzora i praćenja radi smanjenja rizika od požara i katastrofa

– Ulaganja u energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima

– Ulaganja u poslovnu infrastrukturu, izgradnju ili obnovu poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija (inkubatori i coworking prostori) kao doprinos održivosti otoka i otočnog stanovništva.

image
Mario Vuksan/Slobodna Dalmacija

Otoci Zadarske županije

Zadarska županija kao regionalni nositelj razvoja u svom sastavu ima 22 otoka, 128 otočića i 92 hridi. Po broju otoka Zadarska je županija vodeća obalna županija u Republici Hrvatskoj. Ukupna površina otoka, otočića i hridi u sastavu Zadarske županije iznosi oko 592 km², što je 18,16 % ukupne površine svih hrvatskih otoka. Od 34 jedinice lokalne samouprave Zadarske županije, njih 13 su otočne i obalno-otočne. Ukupno 10 jedinica lokalne samouprave nalazi se isključivo na otočnom području. Na području Zadarske županije nalazi se 18 stalno nastanjenih otoka i otočića (16 otoka i 2 otočića) i 12 povremeno nastanjenih otoka i otočića (3 otoka i 9 otočića). Stalno nastanjeni otoci su Dugi otok, Ist, Iž, Molat, Olib, Pag, Pašman, Premuda, Rava, Rivanj, Sestrunj, Silba, Ugljan, Vir, Vrgada i Zverinac, a stalno nastanjeni otočići su Babac i Ošljak. Povremeno nastanjeni otoci su Katina, Lavdara i Škarda, a otočići Galovac (Školjić), Gangaro, Grujica, Košara, Sestrica mala (Rivanj), Sestrica vela (Kornat), Veli školjić, Velika kotula i Žižanj. Na otocima Zadarske županije živi 19.761 stanovnik, što je 12,4 % ukupnog broja stanovnika Zadarske županije.

16. prosinac 2024 21:02