Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić preminuo je u srijedu, 14. ožujka 2018. u 81. godini života u Zagrebu, izvijestilo je Ministarstvo obrane. Potkraj siječnja bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske pretrpio je moždani udar i liječio se u KBC-u Zagreb. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA, 1991. priključio se Hrvatskoj vojsci, a od 2000. do 2002. bio je načelnik Glavnog stožera. S te je pozicije otišao u mirovinu u činu stožernog generala.
General Stipetić ostat će upamćen i kao čovjek koji je dobio najkrvaviju bitku Oluje, a predaja 21. korpusa Vojske tzv. SAO Krajine, ovjekovječena kamerama, ostat će zauvijek jedan od najvećih simbola Oluje. Tog 8. kolovoza 1995. godine kod Topuskog, tadašnjem pomoćniku načelnika Glavnog stožera generalu Petru Stipetiću predao se pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. korpusa. Predajom korpusa koji je brojao oko 5000 vojnika zapravo je završila vojna operacija Oluja, piše Jutarnji.hr.
Prije tog događaja Petar Stipetić spasio je situaciju na području sektora Sjever, gdje je Hrvatska vojska tijekom akcije Oluja pod zapovijedanjem generala Basarcaimala ogromne gubitke i nije napredovala prema planu. Sjajnu priču o tom događaju i rukovanju 'dva oficira i džentlmena' svojevremeno je napisao i kolumnist Jutarnjeg Ante Tomić. Tekst pročitajte klikom na ovu poveznicu.
Kada je predsjednik Tuđman donio odluku o pokretanju operacije Oluja, general Stipetić je upućen na zapovijedanje sektorom Istok. Petoga kolovoza ujutro, generala Stipetića je nazvao Tuđman i naredio mu da zbog zastoja operacije preuzme zapovijedanje sektorom Sjever kod Petrinje od generala Ivana Basarca. General Stipetić je upozorio predsjednika da nije uputno u toku operacije vršiti smjenu zapovjednika, ali je Tuđman inzistirao rekavši "Vi ste vojnik i ovo je zapovijed", poručivši mu još da mora uvesti red na bojištu.
Sljedeća dva dana general Stipetić je zapovijedio napad na cijelom bojištu prema postojećim planovima. Rezultata toga je bio da je HV već 7. kolovoza ušao u Petrinju, oko podne u Kostajnicu i navečer u Glinu. Pukovniku Bulatu i njegovim oficirima general Stipetić nije oduzeo osobno naoružanje nakon predaje, poštivajući vojni kodeks. Zadnji put u povijesti je sličan slučaj predaje zabilježen tokom Drugog svjetskog rata u bici za Staljingrad, tvrdi Wikipedia. Čedo Bulat tom je prilikom čestitao Hrvatskoj vojsci na pobjedi.
Poraženi vojnici napustili su Topusko zajedno s izbjegličkom kolonom, a izvlačenje je prošlo bez ozbiljnih incidenata. Usporedno s operacijom Oluja na Banovini, prekinuta je i trogodišnja opsada Bihaća. U rujnu prošle godine Stipetić je primio Povelju počasnog građanina Siska, a zahvalio se slijedećim riječima: 'Počašćen sam i iznenađen, nisam znao da me se još netko sjeća. Hvala vam na ovom velikom priznanju.'
Kontroverze oko proslave Oluje
Posljednjih godina svog života general Stipetić bio je uvučen u brojne polemike jer se uglavnom nije pojavljivao na obljetnicama obilježavanja velikih pobjeda Hrvatske vojske tijekom akcije Oluja. Prije dvije godine uzburkao je duhove izjavom da ne ide na proslavu Dana pobjede u Knin jer ga vrijeđaju koncert Thompsona i medijske rasprave hoće li u Kninu govoriti tadašnja gradonačelnica Josipa Rimac.
- Predvidjeli su svečanost na dva dana. Prvi dan neko ministarsko okupljanje, drugi dan proslava. Ali star sam ja čovjek, nije mi više baš da hodam po brdima i dolinama - kazao je tada za Novi list.
Potom je general iznio stav kako bi Oluju trebalo obilježavati svaki put na drugome mjestu: u Karlovcu, Sisku, Glini, Petrinji... - Oluja nije samo Knin. Točno, bilo je to sjedište pobune, i poštujem činjenicu da je osvajanje Knina velika simbolička pobjeda. Ali, vojnički, ondje nije bilo bitke. Naše su postrojbe 5. kolovoza ušle u prazan grad. Teške su se bitke vodile drugdje, izričit je bio Stipetić.
