Prvi put od osamostaljenja Hrvatske, u osnovne škole na jesen i u novoj godini 2023./2024. stiže izborni školski predmet koji će biti alternativa vjeronauku.
Kurikulum novog izbornog predmeta radnog naziva Kritičko mišljenje još je ljetos predstavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), međutim, nakon provedene javne rasprave naziv je promijenjen i u osnovnoškolski sustav predmet ulazi pod imenom “Svijet i ja”. Na naš upit je li napokon donesena odluka o tome hoće li “Svijet i ja” od jeseni biti uveden u sve osnovne škole (frontalno) ili su se ipak odlučili za eksperimentalnu provedbu, iz MZO-a odgovaraju:
– Kurikulum će po svoj prilici biti uveden eksperimentalno u najmanje 50 škola. Predviđeno je da se kurikulum provodi u sklopu Eksperimentalnog projekta Cjelodnevna škola (CDŠ), a na taj će se javni poziv moći javiti sve one škole koje u ovom trenutku imaju uvjete za rad u jednoj smjeni – otkrivaju iz MZO-a pojedinosti oko predmeta koji je dio javnosti s nestrpljenjem očekivao.
Podsjetimo, nakon što je 1991. godine vjeronauk kao izborni predmet vraćen u osnovne i srednje škole, jedino je u srednjoškolskom sustavu dobio alternativu, i to u etici koja je uvedena 1995./1996. godine. U osnovnim školama ubrzo se pokazalo kako manjak alternativnog predmeta vjeronauku izaziva nerješive organizacijske probleme: djeca koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk zbog “rupe u nastavi” nerijetko bi ostajala na hodnicima ili bi bila “zbrinuta” u školskim knjižnicama, čuvale su ih tete spremačice, a neki bi čak i ostajali u razredima za vrijeme nastave vjeronauka jer nisu imali kamo. Školama je nepremostiv problem predstavljalo i usklađivanje satnice na način da se vjeronauk predaje kao zadnji školski sat. Konfesionalni vjeronauk (katolički, islamski, pravoslavni itd.) u ovom trenutku, pokazuju podaci Ministarstva, pohađa u prosjeku 87,4 posto osnovnoškolskih učenika. U samo tri županije (Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska i Istarska) te Gradu Zagrebu te su brojke ispod 90 posto, a najmanje u Istarskoj županiji (64 posto).
Iz tih brojki MZO-a proizlazi kako bi potencijalno oko 12,6 posto osnovaca, ili njih nešto manje od 39 tisuća (38.690), moglo sudjelovati u nastavi izbornog predmeta “Svijet i ja”.
Njegovim uvođenjem od jeseni, barem u odabranim eksperimentalnim osnovnim školama koje rade u jednoj smjeni, trebali bi biti riješeni i organizacijski problemi jer je planirano da se održava u isto vrijeme kada i vjeronauk.
Učenici će biti ocjenjivani
– Predviđeno je da se nastava odvija paralelno sa satom vjeronauka, no i druge su opcije otvorene ovisno o broju učenika koji će pohađati taj predmet – preciziraju iz MZO-a.
Dakle, kao i vjeronauk, “Svijet i ja” će se od prvog do osmog razreda slušati po dva sata tjedno, a učenici i njihovi roditelji morat će izabrati – ili vjeronauk ili “Svijet i ja”.
– Predmet se uvodi radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda te će svi učenici, kao što je to slučaj u srednjim školama, biti obvezni izabrati ili vjeronauk ili alternativu. Dakle, predmet je zamišljen kao izborni predmet, a škola, ako procijeni da je to potreba većeg broja učenika, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum – objašnjavaju iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.
Također, kao što je najavljeno, učenici će iz novog predmeta biti ocjenjivani. Što se tiče predavača, plan je da u nižim razredima “Svijet i ja” podučavaju učitelji razredne nastave, a u višima od 5. do 8. nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta. Računa se na postojeće učitelje, to jest ne bi trebalo biti novih zapošljavanja, a svi koji će ga predavati morat će proći dodatnu edukaciju. Na naš upit o rokovima, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu precizirali kada će biti raspisan javni poziv na koji će se zainteresirane škole moći javiti, a nisu poznati ni datumi obuke učitelja i nastavnika za novi predmet.
– U ovom trenutku ne možemo o govoriti o detaljima jer se oni još usuglašavaju. Međutim, sve aktivnosti pravodobno ćemo komunicirati s javnosti – najavljuju iz MZO-a. Dodajmo i kako će se za novi predmet raditi udžbenici i to, kažu u Ministarstvu, onom dinamikom kojom će se kurikulum uvoditi u škole.
Razvoj vlastitog mišljenja
Iako je kurikulum predstavljen javnosti i svatko je mogao pročitati o čemu će se podučavati u novom izbornom predmetu, najzanimljivijim se nametnulo pitanje njegova sadržaja – po čemu će biti “alternativa” vjeronauku, je li to zapravo predmet identičan građanskom odgoju i obrazovanju koji se već kao međupredmetna tema provodi u svim školama ili kao izvannastavna aktivnost u brojnim županijama i gradovima? Je li riječ o “filozofiji za male”, kako se najavljivalo, predmetu na tragu etike? Autori kurikuluma već su i to objasnili.
Ukratko, to je izborni predmet koji sadrži teme iz svih tih područja, ali i puno više od toga, s naglaskom na metode koje će učenika naučiti kako misliti, a ne što misliti. Cilj je poticati učenike da svojim riječima i zaključcima, naravno na temelju argumenata, kritički promišljaju o svijetu koji ih okružuje – od škole, zajednice i društva u kojemu žive do recepcije medijskih napisa i književnih tekstova. Uz metode poput rasprave, debate, sudnice, igre asocijacija ili uloga, sokratovskog dijaloga i ostalih djeca će učiti razvijati vlastita mišljenja, jezične kompetencije, izgrađivati samopouzdanje, uvažavanje različitosti i snagu argumenata.
– Najveća razlika između drugih sličnih predmeta i ovoga je u tome što je “Svijet i ja” usmjeren na logiku, to jest na razvoj logike, razvoj mišljenja i argumenata. Cilj je da djeca mogu dobiti alate, vještine na temelju kojih će samostalno moći dublje promišljati o svijetu koji ih okružuje – sažima doc. dr. sc. Bruno Ćurko, voditelj radne skupine koja je izradila kurikulum novog predmeta i docent na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu. “Svijet i ja”, ističe Ćurko, nije sadržajna nego “tehnička” alternativa vjeronauku i lišen je bilo kakve ideologije. Ponovimo i da su tri glavne domene predmeta upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja, potom društvena odgovornost i etičnost djelovanja te upravljanje vlastitim mišljenjem.