U samo pet mjeseci ostala je bez 300 pacijentica - evo koliki je minus u Zadru?

“Budi iskren, pozitivan i zahvalan”, “Poštujte jedni druge”, “U ovoj kući svi smo obitelj”, samo su neke od poruka koje će vas, uz široki osmijeh osoblja, dočekati u čekaonici privatne ginekološke ambulante dr. Mirjane Semenić-Rutko u Vukovaru, piše Jutarnji list.

One su i ogledalo vlasnice ambulante, ali i njezin životni moto kojim dočekuje svoje pacijentice, još od 2004. godine kada je ova ratna liječnica vukovarske bolnice nakon pet godina u javnom zdravstvenom sustavu nakon povratka u Vukovar 1999. odlučila krenuti samostalnim putem. Međutim, kada se zagrebe ispod površine, optimizam i radost mijenjaju svoje mjesto sa zabrinutošću koja se posljednjih godina nadvila nad istočnom Hrvatskom, a koju dr. Semenić-Rutko i sama osjeća.

‘Nestale’

U posljednje je vrijeme, naime, sve manje žena kojima ova liječnica može uputiti svoj osmijeh i pružiti im liječničku pomoć. Samo u posljednjih pet mjeseci ova je vukovarska liječnica ostala bez čak 300 pacijentica koje su doslovno izbrisane iz njezine evidencije upisanih pacijentica, ali i iz evidencije osiguranika u sustavu HZZO-a.

- Dakle, nije riječ o onima koje su se opredijelile za drugog liječnika, jer bih ja u tom slučaju dobila njihovu izjavu o izboru novog liječnika, nego su to doslovno pacijentice koje su izgubile zdravstveno osiguranje, što znači da ih na ovom području nema, odnosno da ovdje više nemaju prebivalište - rekla nam je dr. Semenić-Rutko.

Doduše, dio tih pacijentica je, pretpostavlja se, preminuo, no zasigurno je riječ o manjem broju pacijentica, pa se kao jedini logičan uzrok sam po sebi nameće iseljavanje kao evidentna posljedica loše ekonomske i socijalne situacije u Hrvatskoj, a napose njezinim istočnim krajevima.

- Točan razlog njihova brisanja iz evidencije ne znam, ali bilo bi previše da ih je većina preminula, premda na ovom području već godinama imamo porast malignih bolesti. No, ipak mislim da ih je većina vjerojatno napustila Hrvatsku - rekla je vukovarska liječnica i dodala da je većina “izbrisanih” pacijentica radno aktivna.

Razni razlozi

Njezinu tezu potkrepljuju i službeni podaci HZZO-a, koji kažu da se u Hrvatskoj u 2017. godini broj osiguranih osoba smanjio za čak 52.273. Na kraju siječnja bilo ih je 4,255.038, a na kraju godine 4,202.765. Pritom se na području pet slavonskih županija taj broj smanjio za 19.641 osobu, što je 37,57 posto ukupnog broja odjavljenih osiguranika u RH, a “rekorder” je upravo Područna služba Vinkovci, koja pokriva Vukovarsko-srijemsku županiju, gdje je broj osiguranika smanjen za 5987, odnosno za 3,43 posto. Prema postotku smanjenja broja osiguranika slavonske županije zauzele su prvih pet mjesta u Hrvatskoj i sve su znatno iznad nacionalnog prosjeka pada broja osiguranika. Nakon Vukovarske, slijede Brodska, Osječka, Požeška te Virovitička županija. Za njima su Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka..., dok je najmanji pad zabilježen u Istarskoj županiji. Tu treba uzeti u obzir i prirodni prirast, koji je prema preliminarnim rezultatima DZS-a u 2017. bio u minusu od 17.604 osoba, a što je za 20 posto lošiji rezultat nego u 2016. Oduzmemo li tih 20 posto od broja osoba odjavljenih iz HZZO-a tijekom 2017., i dalje imamo podatke koji su katastrofični : 34.669 osiguranika lani su uglavnom napustili Hrvatsku.

Osim preseljenja u drugu državu i smrti, razlog za brisanje iz evidencije iz HZZO-a je i gubitak prava na zdravstveno osiguranje ako se prijava ne obavi na vrijeme, no to je rijetkost. Ove brojke dr. Semenić-Rutko ne iznenađuju:

- Od 5666 osiguranica u mojoj evidenciji zaposleno je njih 1970, a to je izuzetno mala brojka. Ostali su, dakle, na teret državnog osiguranja - istaknula je dr. Semenić-Rutko i dodala da te brojke nisu njezina ekskluziva. Slično je, kaže, i kod ostalih liječnika bilo obiteljske medicine, bilo u ginekološkim ili stomatološkim ambulantama. Svi bilježe smanjenje broja osiguranika unazad 2-3 godine. Ona je konkretno prije dvije godine imala 6420 pacijenata, što znači da je u međuvremenu ostala bez njih 754.

Poštivati mlade  

- Stanje je ekstremno loše i mislim da se svi zbog toga moramo zabrinuti. No, da biste napravili demografsku obnovu morate početi poštivati mlade ljude, a ne cijelo vrijeme nametati pravilnike i zakone po mjeri ljudi moje dobi i starijih od mene, jer živimo u jednom drugom vremenu. I meni se, kada sam bila mlada, događala nemogućnost pravilne edukacije, napredovanja u poslu, zapošljavanja... i u tom pogledu se ništa nije promijenilo. Mladima treba omogućiti prilike u skladu sa zapadnim trendovima. Naše školovanje je još iz doba socijalizma, učenici moraju biti u prosjeku, ne smiju se ni po čemu isticati, malo se polaže na nova znanja...

Prvo treba promijeniti sustav školstva u kojem se sve ‘buba’, ali i djeci vratiti povjerenje u državu. Danas djeca u osnovnoj školi govore da će otići. Država nije apstraktna, ona smo mi svi, jer mi za nju odvajamo i izgrađujemo je, pa smo s onima koji je vode odgovorni za sve što se u njoj događa. Ja ne mogu svoje dijete spriječiti da ode, ali želim mu pružiti izbor. To im treba omogućiti, a ne da odlaze jer ovdje nema posla - poručila je vukovarska liječnica.