– Kako izgleda život turista u karanteni?! Naravno, ne mogu nikud iz sobe, ali se zato, neplanirano, dodatno odmore. Ostave im se namirnice na stolu na hodniku i pokuca na vrata sobe. Iziđu, uzmu što im treba i vrate se unutra. I tako deset dana.
Opisuje nam tako Andrej Kovač, koordinator svih karantena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, imenovan od strane županijskog Stožera, život stranaca koji su zbog pozitivnog testa na koronavirus završili u izolaciji u jednom splitskom hotelu. Prva je to od dviju županijskih adresa rezerviranih i za turiste pozitivne na koronu, druga se nalazi u gradiću nekoliko desetaka kilometara udaljenom od Splita.
Da koordinacija između splitske Civilne zaštite i Crvenog križa odlično funkcionira, potvrdila nam je nedavno i jedna splitska iznajmljivačica, čije su dvije gošće netom uoči povratka kući u Veliku Britaniju dobile pozitivan nalaz na koronu, zbog čega su, umjesto u avionu, završile u karanteni na splitskoj adresi po cijeni noćenja s doručkom od 45 eura. Nije im to isprva lako sjelo, kao ni ostalim turistima koje je snašla ista nevolja, ali prihvatile su situaciju. Što se mora odraditi, mora se – misli tako, veli nam Kovač, većina stranaca, koji su zbog istog razloga produljili boravak u našoj zemlji.
I dobro podnose novonastalu situaciju.
Ne prave probleme
– Naravno, nema plaže, ali se sunčaju na balkonima. Surfaju po internetu, gledaju televiziju, čitaju... Zadovoljni su. Mi im svakako želimo olakšati pa smo im na usluzi za sve što im treba. Dosta njih naručuje obroke preko dostavnih službi, čiji dostavljači dođu do recepcije, a mi preuzimamo narudžbe i nosimo ih pred njihove sobe. Plaćaju karticama, beskontaktno je sve... Imaju li zahtjeva?! Hm, voljeli bi malo popiti alkohola, ali ne smijemo im to dopustiti. Ali to je sasvim normalno, ljudi se žele malo opustiti. Kad iziđu, svi su sretni i zadovoljni, ne prave probleme. Pristojni su ljudi, žele to što prije odraditi i otići kući – govori koordinator svih karantena u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Jedan mladi Nijemac Kovaču je čak rekao kako će se, bez obzira na ovu neugodnost, svakako vratiti jer su mu Split i Splitsko-dalmatinska županija u srcu. Već godinama ljetuje na tom području i ni po koju cijenu se ne želi odreći svoje omiljene destinacije za odmor.
Mlađahni ljubitelj jadranske obale jedan je od onih, zapravo većine zaraženih iz splitske karantene, kojima je korona detektirana uoči povratka kući s odmora. Najčešće ih neugodna spoznaja zatekne na splitskom aerodromu, tek koji sat uoči planiranog odlaska iz Hrvatske, premda među zaraženim strancima ima i onih tek pristiglih u zemlju.
– Najveći su nam problem ljudi koji odlaze kući. Činjenica jest da su nam neki turisti u zemlju ušli pozitivni, iako su cijepljeni ili ranije bili zaraženi, pa su dobili europske COVID putovnice i s njima ušli u Hrvatsku. Činjenica je i da određeni hoteli, radi svog imidža i sigurnosti, testiraju svoje goste nakon dolaska i dogodi se da su im neki došli pozitivni. To nam je, primjerice, bilo u slučaju dvojice Amerikanaca. Ušli su u zemlju ne znajući da su pozitivni, iako su imali i negativan test, koji vrijedi 48 sati. Na kraju su ipak završili kod nas. I prezadovoljni su našom uslugom i koordinacijom. Odrađuju ono što moraju odraditi, a možete zamisliti kako im je. Planirali su odmor, ispoštovali sve što treba, a na kraju završili u desetodnevnoj karanteni i imaju dodatne troškove – navodi Andrej Kovač tek jednu od situacija koja je zatekla strane goste u Hrvatskoj.
Najviše zaraženih turista, prema evidenciji iz splitske karantene, dolazi iz Velike Britanije, Francuske, Portugala i Španjolske.
– Francuza masovno, nešto malo je bilo i Nijemaca. I svi su imali COVID potvrde s kojima su ušli u Hrvatsku. U odnosu na prošlu godinu, nismo očekivali da ćemo imati ovoliki broj zaraženih, s obzirom na COVID potvrde. Lani smo cijelo ljeto, kod nas u karanteni, imali 11 zaraženih ljudi, a ove godine znatno više. A prošle godine je bilo sve otvoreno, nije bilo COVID potvrda ni testiranja – primjećuje Andrej Kovač.
Problem s prijevozom
Dodatan problem za zaražene, pojašnjava, predstavlja i nemogućnost korištenja javnog prijevoza, što im sužava manevarski prostor za odlazak u karantenu.
– Ako su zaraženi, ne smiju ući u avione, vlakove, autobuse, trajekte. Svi koji dođu kod nas testirani su na aerodromu uoči izlaska iz države ili oni koji su prije putovanja, smatrajući da su zdravi, obavili testiranje dan ranije u nekom laboratoriju. Naravno, dogodi se da među njima bude pozitivnih. Kad, preko županijskog Crvenog križa, dobijemo dojavu o zaraženom turistu, odlazimo po njega vozilom u kojemu postoji zaštitna pregrada između vozača i putnika, i odvozimo ga u karantenu. Kad odrade desetodnevnu karantenu, koja počinje točno u ponoć od dana utvrđivanja zaraze i završava desetog dana u ponoć, od epidemiologa dobiju potvrdu na engleskome da su je odradili i mogu napustiti zemlju – objašnjava Andrej Kovač kako sve izgleda u praksi.
Do 1. kolovoza Njemačka je, primjerice, dopuštala svojim zaraženim građanima povratak osobnim automobilom u zemlju i nastavak karantene na njezinu tlu. No, od tada i Nijemci moraju, tamo gdje im je utvrđena zaraza, ostati u karanteni i prigodom povratka u Njemačku ući s negativnim testom.
– Od kraja lipnja do danas kroz karantenu u Splitu prošlo je stotinjak turista. No, ne znamo što je s drugim gradovima. Što je s Makarskom, koja je tek sada dobila jednu pomoćnu, malu karantenu? Trogir, primjerice, nema karantenu, to mi pokrivamo. Brač se organizirao, kao i otok Hvar, koji u pričuvi ima prostor za karantenu kroz koji je već prošlo oko pet izolanata – stranih državljana.
Kontakt-osoba u koordinaciji za Hvar je Katarina Buratović, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa, koja se s članovima kriznog stožera Hvara brine za zaražene osobe u tamošnjoj karanteni. Otoci su se morali organizirati jer mi ne možemo zaražene do Splita prevoziti javnim prijevozom. U Šibensko-kninskoj županiji nemaju karantenu, Dubrovačko-neretvanska ima nešto... Zapravo je najveća sreća što nema zaraženih naših ljudi – ističe Andrej Kovač.