Što se događa? Jesu li odgode polaska u školu, to jest u prve razrede osnovnih škola postale trend, koji su tome razlozi, kakve probleme imaju mali ‘digitalni nomadi‘ i koliko to utječe na njihov ulazak u školski sustav?
Jesu li na sceni zaigranije, nesamostalnije, emocionalno nezrelije generacije nego što su to bile one prije desetak i više godina? – neka su od pitanja na koja smo pokušali naći odgovor nakon što su brojni ravnatelji i učitelji s kojima smo razgovarali početkom još jedne nove školske godine upozorili na to da iz godine u godinu raste broj odgoda upisa učenika u prvi razred osnovnih škola, kao i odobrenja za primjereni program školovanja za djecu s teškoćama u razvoju.
Naravno, podsjetimo, svako dijete koje je školski obveznik (navrši šest godina života do 1. travnja tekuće godine) prolazi testiranje i procjenu nadležnog stručnog povjerenstva osnovne škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Na temelju njihova mišljenja rješenje o odgodi donosi stručno povjerenstvo ureda državne uprave u županiji nadležno za poslove obrazovanja, roditelji se na to mogu žaliti, i da ne duljimo, procedura postoji, a djetetu se polazak u školu može odgoditi samo za jednu školsku godinu.
Zanimalo nas je stanje u Dalmaciji, a podatke smo dobili iz nadležnih županijskih ureda za obrazovanje. Tako je prema podacima odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) u novoj 2023./2024. školskoj godini odgođen upis u prve razrede osnovnih škola za čak 500 djece! To je više nego protekle 2022./2023. godine, kada ih je bilo 466.
Trend je porasta...
- Imamo trend porasta odgoda u prvi razred osnovne škole – ističe Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport SDŽ-a, ali ipak dodaje da je u novoj školskoj godini 2023./24. u prve razrede upisano ukupno više djece (4128) nego prethodne školske godine (3928). Time je prekinut i petogodišnji konstantni pad broja prvašića.
U Zadarskoj županiji ove školske godine (2023./2024.) odgoda upisa u prvi razred osnovne škole izrečena je za 110 djece (plus jedno privremeno oslobađanje od upisa), što jest povećanje u odnosu na godinu ranije, kada je odgoda bilo 99 (plus šest privremenih odgađanja od upisa).
Međutim, prije dvije godine brojke su bile još i više, ukupno 121 odgoda, pa u toj županiji procjenjuju da je trend odgoda na razini županije više-manje sličan posljednjih godina.
- Međutim, ako gledamo škole pojedinačno, kod nekih jest primijećen trend povećanja odgoda. Zašto je tome tako, to je više pitanje za struku, odnosno stručne službe pojedinih škola – odgovaraju iz Zadarske županije.
U Šibensko-kninskoj županiji kažu da su u novoj 2023./2024. školskoj godini na području te županije u osnovnim školama imali 81 odgodu upisa u prvi razred, naspram prošlogodišnjih 72.
- Trend povećanja odgoda je očit posebno u posljednje dvije godine, budući da se u periodu od 2017. do 2021. broj djece za koje je zatražena odgoda kretao oko 50 godišnje – kaže Sanja Kumanović Stipaničev, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu, sport i nove tehnologije ŠKŽ-a.
Blago uzlazni trendovi u posljednje vrijeme zamijećeni su i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je 2022./2023. upisano 1135 učenika-prvašića, a za 124 školska obveznika odgođen je upis u prvi razred. Ove školske godine 2023./2024. upisano je 1169 učenika-prvašića, a odgoda upisa izrečena je za čak 134 djece.
Kada se sve zbroji i oduzme, samo u četiri dalmatinske županije odgoda polazaka u prvi razred osnovne škole u novoj 2023./2024. odobrena je za ukupno 825 djece, naspram prošlogodišnjih 761.
Podsjetimo, prema pripadajućem pravilniku, odgode upisa u prve razrede školska povjerenstva najčešće izriču kada na temelju neposrednog pregleda i dostavljene dokumentacije o psihofizičkom stanju djeteta procijene da bi odgoda upisa pozitivno utjecala na djetetov psihofizički razvoj, te kada se dijete nalazi, ili će se početkom nastavne godine nalaziti na liječenju ili rehabilitaciji u zdravstvenim ustanovama dulje od mjesec dana (djeca s teškoćama).
Teškoće s govorom
Prim. dr. Željka Karin, specijalistica školske medicine i ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, prenosi da je ove školske godine 2023./2024. u toj županiji pregledano ukupno 4577 djece koja su trebala krenuti u prvi razred, a za njih 11,29 posto odgođen je polazak u školu, dok je 1,83 posto zbog psihofizičkih teškoća upisano po posebnim uvjetima.
Godinu ranije, 11,17 posto pregledanih mališana u toj županiji dobilo je odgodu upisa, a dvije godine ranije njih 9,52 posto, što govori o (blagom) uzlaznom trendu.
- Kada gledamo unatrag deset godina, odnosno od kada sam počela raditi u školskoj medicini prije 25 godina, iz prakse znam da posljednje desetljeće imamo sigurno značajan porast odgoda upisa u prve razrede osnovnih škola – kaže prim. dr. Karin. Prema skupnom izvješću Službe za školsku i adolescentnu medicinu, najčešće ustanovljene teškoće su iz skupina teškoća specifičnog poremećaja razvoja govora.
- Ove godine te su teškoće ustanovljene kod 9,06 posto sve pregledane djece. Radi se o specifičnim poremećajima razvoja govora, koji su često praćeni poteškoćama u ostvarivanju socijalnih kontakata, poremećajem komunikacije, teškoćama u čitanju i izgovaranju te poremećajima ponašanja i emocija – objašnjava prim. dr. Željka Karin.
Također, dodaje, ovi podaci potvrđuju saznanja o porastu teškoća na koja mogu utjecati neki od okolišnih čimbenika i način života kao što je manjak komunikacija s roditeljima i vršnjacima, prevelika i nekritička upotreba ekrana i digitalnih uređaja, kao i manjak dječje igre i druženja koji su bitni ne samo za motorički, već intelektualni i emocionalni razvoj djece.