StoryEditorOCM
RegionalZAŠTIĆENA VRSTA

Posadimo topolu na Vranskom jezeru da bi spasili zlatovranu. Predivnoj ptici tirkiznog perja prijeti izumiranje ako joj ne pomognemo... 

Piše Ana Vučetić Škrbić
18. veljače 2020. - 20:48

Ako do sada niste čuli za zlatovranu, neobično lijepu pticu jarkih boja s glavom i tijelom u tirkizno plavom perju, ove godine svakako ćete čuti. Jer 2020. godina proglašena je godinom zaštite ove predivne, atraktivne, vrste koja je pred izumiranjem jer je njena ukupna populacija u Hrvatskoj prošle godine pala na manje od 20 parova.

Dobra je vijest kako su Park prirode Vransko jezero i njegova neposredna okolica jedno od rijetkih preostalih područja za moguće gniježdenje zlatovrane, inače migratorne vrste koja zimovanje provodi u središnjoj i južnoj Africi. Upravo zato, u rujnu prošle godine Javna ustanova ovog parka prirode prijavila je projekt „Zajedno za zlatovranu“ koji odabran za financiranje u sklopu programa “Zeleni pojas“. Trajanje projekta je od rujna 2019. do lipnja 2020. Kroz to vrijeme predviđen je akcijski plan koji uključuje niz edukacija, radionica i volonterskih akcija za zaštitu zlatovrane kako bi se time osigurao dugoročan opstanak njene populacije u Parku prirode i okolici.

U Općinskoj vijećnici u Pakoštanima već je održana izuzetno dobro posjećena edukativna radionicu pod nazivom »Zajedno za zlatovranu«, s poveznicom na poljoprivredu i turizam u Ravnim kotarima. Na radionici su govorile i djelatnice Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Vesna Tutiš i dr. sc. Sanja Barišić. Cilj ovog projekta bio je informiranje i edukacija dionika koji direktno koriste poljoprivredne površine na području parka prirode i neposredne okolice gdje je moguće gniježđenje zlatovrane. Naime, riječ je o vrsti otvorenih staništa kojoj odgovaraju poljoprivredne površine s tradicionalnom proizvodnjom, pretežito travnjaci koji obiluju velikim kukcima. Uz nedostatak odgovarajućih staništa na kojima može loviti, temeljni problem ove populacije je nedostatak duplji u kojima bi se gnijezdila. Dovoljno velike duplje danas se pronalaze samo na stablima topola koje imaju mekano drvo pa je u njima moguće formirati gnijezdo. Zato je jedna od mjera, uz postavljanje kućica za gniježđenje, i sadnja topola koje u ovom slučaju imaju dvojaku ulogu: poljoprivrednicima služe kao vjetrozaštitni pojasevi u svrhu smanjenja erozije tla vjetrom, a zlatovranama osiguravaju dom za gniježđenje.

- Baš zahvaljujući postavljanju 70-ak kućica za gniježđenje, naša populacija zlatovrane je sa svega nekoliko povećana je na više od više od 60 parova u prošloj godini. Cilj nam je u idućih 10 godina imati 120 parova zlatovrane, kazala je Vlasta Tutiš.
Upravo iz tog razloga, za zadnji dan veljače planirana je velika volonterska akcija sadnje 150 stabala topole.

07. studeni 2024 20:28