Ako do sada niste čuli za zlatovranu, neobično lijepu pticu jarkih boja s glavom i tijelom u tirkizno plavom perju, ove godine svakako ćete čuti. Jer 2020. godina proglašena je godinom zaštite ove predivne, atraktivne, vrste koja je pred izumiranjem jer je njena ukupna populacija u Hrvatskoj prošle godine pala na manje od 20 parova.
Dobra je vijest kako su Park prirode Vransko jezero i njegova neposredna okolica jedno od rijetkih preostalih područja za moguće gniježdenje zlatovrane, inače migratorne vrste koja zimovanje provodi u središnjoj i južnoj Africi. Upravo zato, u rujnu prošle godine Javna ustanova ovog parka prirode prijavila je projekt „Zajedno za zlatovranu“ koji odabran za financiranje u sklopu programa “Zeleni pojas“. Trajanje projekta je od rujna 2019. do lipnja 2020. Kroz to vrijeme predviđen je akcijski plan koji uključuje niz edukacija, radionica i volonterskih akcija za zaštitu zlatovrane kako bi se time osigurao dugoročan opstanak njene populacije u Parku prirode i okolici.
U Općinskoj vijećnici u Pakoštanima već je održana izuzetno dobro posjećena edukativna radionicu pod nazivom »Zajedno za zlatovranu«, s poveznicom na poljoprivredu i turizam u Ravnim kotarima. Na radionici su govorile i djelatnice Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Vesna Tutiš i dr. sc. Sanja Barišić. Cilj ovog projekta bio je informiranje i edukacija dionika koji direktno koriste poljoprivredne površine na području parka prirode i neposredne okolice gdje je moguće gniježđenje zlatovrane. Naime, riječ je o vrsti otvorenih staništa kojoj odgovaraju poljoprivredne površine s tradicionalnom proizvodnjom, pretežito travnjaci koji obiluju velikim kukcima. Uz nedostatak odgovarajućih staništa na kojima može loviti, temeljni problem ove populacije je nedostatak duplji u kojima bi se gnijezdila. Dovoljno velike duplje danas se pronalaze samo na stablima topola koje imaju mekano drvo pa je u njima moguće formirati gnijezdo. Zato je jedna od mjera, uz postavljanje kućica za gniježđenje, i sadnja topola koje u ovom slučaju imaju dvojaku ulogu: poljoprivrednicima služe kao vjetrozaštitni pojasevi u svrhu smanjenja erozije tla vjetrom, a zlatovranama osiguravaju dom za gniježđenje.
- Baš zahvaljujući postavljanju 70-ak kućica za gniježđenje, naša populacija zlatovrane je sa svega nekoliko povećana je na više od više od 60 parova u prošloj godini. Cilj nam je u idućih 10 godina imati 120 parova zlatovrane, kazala je Vlasta Tutiš.
Upravo iz tog razloga, za zadnji dan veljače planirana je velika volonterska akcija sadnje 150 stabala topole.