Povodom Dana grada Zagreba 31. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu održana je svečana sjednica Gradske skupštine na kojoj je petnaestero istaknutih pojedinaca, udruga, ustanova i udruženja dobilo Nagradu Grada Zagreba, a među njima i ugledni povremeni stanovnik otoka Vira dr. sc. Tihomir Jukić.
Dr. sc. Jukić ima obiteljsku kuću u virskom naselju Radnjača, diplomirani je inženjer arhitekture i urbanist, profesor emeritus, koji je tijekom 2012. i 2013. organizirao prvu urbanističku radionicu i izložbe o Viru te bio panelist na konferenciji Večernjeg lista „Turizam i urbanizam“ koja se 2019. održala u rezidencijalnoj Villi Lanterni.
Profesor Jukić je Nagradu Grada Zagreba dobio za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu te promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete i kulture. „Jedan je od najangažiranijih i najcjenjenijih hrvatskih urbanista“, piše u obrazloženju žirija koji je odlučivao o Nagradi za profesora Jukića, objašnjavajući kako „njegovo dugogodišnje bavljenje urbanim preobrazbama i transformacijama gradova, kao i sva provedena istraživanja na tu temu, potaknuli su zalaganje za pokretanje cjelovitog interdisciplinarnog pristupa URBANE OBNOVE Povijesne urbane cjeline grada Zagreba“.
Tako je i istoimena publikacija koju je izradio s kolegicama s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta (AF) u Zagrebu, navodi se dalje, približila „proces cjelovite urbane obnove povijesnog gradskog središta svim strukama“.
– Bez lažne skromnosti moram priznati da mi je drago svako priznanje ili nagrada, a posebice kada ta nagrada dolazi iz grada u kojemu živim i već više desetljeća radim i stvaram. Nagrada je u stvari priznanje za moj cjelokupni rad, kako znanstveno-nastavni, tako i stručni, kao i za dosljednost u zalaganju za kvalitetnije planiranje prostora – kaže profesor Jukić. Zato je Nagrada grada Zagreba za 2024. bila vezana na projekte urbane
obnove Zagreba, odnosno doprinos profesora Jukića u suvremenom, stručnom i racionalnom pristupu u planiranju prostora, poboljšanju zakonske regulative te podizanju standarda edukacije mladih arhitekata i budućih urbanista u skladu sa suvremenim pristupima i postupcima u planiranju prostora. No dio te priče svakako su i otoci, a posebno otok Vir.
– Tema otočnosti, otoka i njihovog razvoja sve više dobiva na značaju te je postala neizostavna i aktualna tema u okviru nastavnog procesa zagrebačkog AF-a. Otočnost, pitanja zaštite i gospodarskog razvoja otoka postale su osnovom edukacijskih urbanističkih radionica i interdisciplinarnih ljetnih škola. Kroz interdisciplinarni edukacijski model, s posebnim naglaskom na održivost otoka, postiže se dublje razumijevanje kompleksnih problema i izazova s kojima se oni susreću – objašnjava cijenjeni i nagrađeni zagrebački profesor i urbanist koji je 2012. – kada se Vir percipirao kao „otok slučaj“ i bio predodređen za „zasipanje bombama“ – u Vir doveo desetak profesora arhitekture i više od stotinu studenata AF-a s ciljem ispitivanja mogućnosti sanacije prostora nakon bespravne gradnje te podizanja kvalitete života na otoku.
Daleko od toga kako je Vir bio jedino mjesto u Hrvatskoj pogođeno bespravnom gradnjom. Preciznije je reći kako je otok Vir bio samo kapljica u oceanu hrvatskog građevinskog bespravlja, ali ga je nekadašnji predsjednik Savjeta za prostorno uređenje Vlade RH Jerko Rošin kukavički bio odabrao za idealnu metu te neukusno i verbalno odredio simbolom bespravne gradnje. Općina Vir i tadašnji načelnik Kristijan Kapović tada su povukli prvi potez i obratili se Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a profesor Jukić okrenuo je priču.
– Tema sanacije prostora nakon provedenog postupka legalizacije bila je zanemarena u samom postupku i pratećoj zakonskoj regulativi, a specifična situacija oko otoka Vira poslužila je za dublje istraživanje i razmatranje praktičnih rješenja za probleme povezane s nelegalnom gradnjom. Osnovni zadaci i ciljevi bili su istraživanje, preobrazba i unaprjeđenje prostora otoka, kao i istraživanje mogućnosti budućeg razvoja i upotrebe prostora unutar vremenske projekcije od 10 do 15 godina. Bilo je potrebno ponuditi nove koncepte i vizije otoka koji će promijeniti postojeću negativnu sliku o Viru. Studenti su predložili raznolika inovativna rješenja – dodaje profesor Jukić.
Tako je pitanje sanacije bespravne gradnje također postalo ključnom temom 4. Kongresa arhitekata održanog 2013. u Osijeku, a bila je i organizirana velika izložba na kojoj su javnosti predstavljeni rezultati urbanističke radionice. Prethodno je ista „virska izložba“ bila postavljena i u Kneževoj palači u Zadru te predstavljena na otoku Viru i u Zagrebu. O Viru se tada, kada su urbanizam i problem bespravne gradnje u pitanju, prvi put pisalo otvorenije, stručnije i iskrenije.
Desetak godina nakon provedene urbanističke radionice te pet godina od činjenice da je upravo na otoku Viru održana Večernjakova konferencija posvećena turizmu i urbanizmu, i to u društvu nekadašnjeg ministra turizma Garija Cappellija, kao i aktualnog ministra Tončija Glavine, pitanje uspješnosti provedene radionice i stanja na otoku, nameće se samo od sebe.
– Prije desetak godina u situaciji kada na otoku gotovo nije bilo vode i odvodnje, a bujala je bespravna gradnja, bio je to pionirski pothvat. Otvorili smo mnogo tema za poboljšanje, a nadam se kako smo svojim radom upozorili na činjenicu da se legalizacija provodi, ali bez potrebne sanacije. Otok Vir pokušao je tada napraviti sanaciju u situacijama gdje je ona bila moguća. Također se nadam da smo pridonijeli promjeni mišljenja o otoku Viru i činjenici da od otoka slučaja prerasta u poželjnu održivu destinaciju. Napredak je velik, no još je puno mogućnosti za unaprjeđenje sadašnje situacije, prvenstveno na promišljanju središta Vira, prometnog povezivanja, turističke nosivosti i održivosti prostora. Za budućnost Vira izrazito je važno usklađenje tri glavna segmenta, a to su društvena, ekonomska i ekološka održivost – zaključuje profesor Jukić čija je urbanistička radionica „Istraživanje, preobrazba i sanacija otoka Vira“ dobila posebno strukovno priznanje i bila temom konferencije ARTUR – arhitektura i turizam.
Upravo je ta urbanistička radionica o Viru te činjenica da se otok otad počeo gledati s novim dioptrijskim lećama, posredno uvjetovala dolazak četrdesetak hrvatskih arhitekata na otok Vir u travnju prošle godine. Jedan od najintrigantnijih otoka u Hrvatskoj i šampion turizma od prije četiri godine, bio je pravi mamac za arhitekte od kojih je većina prvi put došla u Vir. Zasluge profesora Jukića za rađanje takvog interesa bile su nedvojbene.