Nakon jedne, zbog pandemije koronavirusa naglo prekinute, i druge nikakve zimske sezone, te skraćenog lanjskog ljeta, hrvatski sezonci na radu u Austriji konačno dolaze na svoje.
To nam potvrđuje i Aleksandra Bertelt, posrednica i vlasnica agencije za zapošljavanje u Puli.
– Otkad radim ovaj posao, nisam imala veću potrebu za radnom snagom nego ove godine. Iz mog iskustva, otkad svi ovo radimo, znači ulaska RH u EU 2013. godine, ne sjećam se da je bilo toliko upita iz Austrije za radnicima u ugostiteljstvu. Sada sam upravo na vrhuncu potražnje za ovu ljetnu sezonu – kaže nam.
– Prošla ljetna sezona bila je neočekivano dobra, ali ova je iznad svih očekivanja. U tolikoj mjeri ni ja sama kao vječno optimistična osoba nisam očekivala. Čak i vlasnici objekata kažu da su startali pomalo nepripremljeni jer nisu očekivali ovakvu navalu. Kako Nijemci, kao njihovi najvažniji gosti, više ne moraju u karantenu nakon povratka iz Austrije, hoteli su se popunili, a posljedično dobro posluje i ugostiteljstvo i sve ostalo – još će dodati.
Svi dobro rade
Na tisuće Hrvata s obiju strana granice, znači i iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine, već su na svojim radnim mjestima s onu stranu Alpa. Najviše ih je u nama najbližim austrijskim regijama Štajerskoj i Koruškoj, gdje su i ljetovališta poput Wörtherseea, ali probudili su se i Salzburg, Tirol, Voralberg... Suma sumarum, svi dobro rade, jer ljudi su se zaželjeli putovanja, objasnit će ova agilna poduzetnica.
A što se od radne snage traži?
– Kuhara je uvijek nedostajalo, ali sada još više. Nakon njih slijede konobari. Jako puno ljudi tog profila je u ovih godinu i pol dana mijenjalo struku, s objašnjenjem da više sebi ne mogu dopustiti taj luksuz i biti ranjivi na izvanredne događaje poput ovoga, pa su išli u prekvalifikaciju za keramičare, električare... I kažu da se nikada više neće vratiti u ugostiteljstvo. Čak i sobarica nedostaje. I prije je tako bilo s njima, ali više povremeno. Sada svaki drugi moj klijent upravo njih traži. Osim toga, upiti su brojni za masere, kozmetičare... – prenosi nam Bertelt.
Sami uvjeti rada, s prosječnom plaćom kao nekim glavnim orijentirom i najinteresantnijim detaljem za sve one koji idu preko granice trbuhom za kruhom, ostali su gotovo isti kao prošlih sezona.
– Cijena rada se nije mijenjala. Što je zanimljivo, vlasnici se strogo drže kolektivnih ugovora i nema prostora za nekakvo cjenkanje, pogađanje. Ako govorimo, primjerice, o radniku s malo više godina iskustva u Austriji i koji barata njemačkim jezikom, možda može računati na nešto više, ali vam se za radni tjedan od 48 sati mjesečna plaća uglavnom vrti od 1700 do 1800 eura. Konobari su bili i ostali na 1600-1700 eura, a sobarice uvijek oko 1500. Kod njih se oduvijek najmanje mijenjalo. Sezoncima su tu uključeni smještaj i hrana, dok cjelogodišnji znaju plaćati simboličnih od 100 do maksimalno 150 eura mjesečno za stan i hranu. To ništa nije novo – ističe naša sugovornica.
Mnogim hrvatskim sezoncima planove su do kraja svibnja kvarile mjere što ih je Austrija uvela za prelazak svojih granica. Do tada je bila obvezna 10-dnevna karantena, iz koje se moglo ući ako bi se tamo napravio PCR ili antigenski test. Sada osobe koje su cijepljene, koje su preboljele zarazu koronavirusom i osobe koje imaju negativan test također više nemaju obvezu karantene, ali i dalje postoji obveza elektroničke registracije (Pre-Travel-Clearance, PTC) prije dolaska.
Testiranja
– Još se ne daje prednost cijepljenim sezoncima, čak i za njih su potrebni testovi dok ne zažive COVID putovnice. Imala sam slučaj jedne gospođe koja se, iako je uredno primila cjepivo u Hrvatskoj, morala podvrgnuti testiranju. Nadam se da će sve to nestati kada zažive COVID putovnice na razini cijelog EU-a. Od ostalih dokumenata traži se potvrda poslodavca o zaposlenju, kao i jedan obrazac koji se ispunjava dan prije ulaska s osnovnim podacima kada ulaziš, s kim, gdje odsjedaš. Sve ide vrlo brzo – navodi Aleksandra Bertelt.
Najviše zainteresiranih radnika ima iz Slavonije i sjeverozapadnog dijela Hrvatske, Dalmatinaca nešto više nego je očekivala, dok je Istrana uvjerljivo najmanje. Svi oni očekuju da će u Austriji odraditi i zimsku sezonu. Po dosadašnjem običaju, ljetna bi završila početkom ili sredinom listopada, slijedio bi za njih mjesec ili nešto više odmora kod kuće, dok skijaški centri startaju krajem studenoga ili početkom prosinca.
– Zima? Neki govore da će u listopadu opet mjere biti pooštrene, spekulira se o nekom novom "lockdownu", ali to su za sada samo priče. Zato se kategorički ništa ne može reći, ali mi se svi duboko nadamo. Ljudi se vesele tom skijanju, kako turisti, tako i poslodavci i radnici. Rekla bih da je sve na čekanju, s tim da su mi neki vlasnici već iskazali interes za iste ljude i tijekom zimske sezone – kazala nam je Aleksandra Bertelt.