StoryEditorOCM
RegionalJEZERO U POLJU

Nazire se rješenje problema dalmatinskih poljoprivrednika: evo kada će milijunski vrijednim tunelom voda oteći u more

Piše Ante Šunjić
11. lipnja 2023. - 12:09
Vinogradari i voćari s juga Dalmacije nadaju se da više neće morati svoje nasade spašavati crpkama od nadolazećih poplavaAnte Šunjić

Tisuće trsova vinove loze, nasadi krušaka, te plantaže jagoda i krumpira pod vodom, prizori su koji su i ove godine brojne poljoprivrednike na području Vrgorskoga polja, poznatog i kao Jezero, bacili u očaj i ponovno aktualizirali izgradnju tunela "Birina" ili "Vrgorac 2", kako ga se prije nazivalo, a kojim bi se višak vode iz polja preko jezera Birina kod Ploča odvodio do mora.

Prostor Jezera s 2840 hektara obradive površine, koji se smatra najvećim dalmatinskim vinogorjem, te polje Rastok, smješteno između Vrgorca i granice s BiH kod Ljubuškog, sa 790 hektara na hrvatskoj strani, tipična su krška polja izložena čestom plavljenju.

Upravo smo tome svjedočili i tijekom proteklih tjedana na prelasku iz svibnja u lipanj, obilježenih iznadprosječnim količinama kiša. Uzrok poplava je nedovoljan kapacitet objekata za odvođenje viška vode.

Sredinom Vrgorskog polja (Jezero) teče rijeka Matica vrgorska, ukupne dužine oko 26 kilometara, koja nastaje od tri stalna i nekoliko povremenih vrela, a odlazi iz polja kroz ponore i tunel "Krotuša". Sve do studenoga 1938. godine, kada je između polja i priobalnih Baćinskih jezera probijen odvodni tunel, Vrgorsko polje moglo se odvodnjavati isključivo poniranjem kroz postojeće ponore ograničenoga kapaciteta, pa je veći dio godine bilo potopljeno i otuda mu i narodno ime – Jezero.

Tunel je dug 2130 metara i njegovim probijanjem omogućena je odvodnja suvišnih voda u vegetacijskom razdoblju, izuzev u ekstremnim slučajevima, dok je tijekom zime polje i dalje zahvaćeno poplavama, premda kraćeg trajanja. Zbog odvodnje viška voda iz Rastoka u Jezero, 1985. izgrađen je tunel kapaciteta 18,5 kubičnih metara u sekundi.

Radi kontroliranog ispuštanja vode iz Rastoka, koje je na višoj prosječnoj nadmorskoj visini prema Jezeru, na ulazu u tunel ugrađena je ustava koja je, međutim, stalno spuštena jer taj hidrotehnički objekt do danas nije bio u funkciji. Budući da se velike vode gotovo istovremeno javljaju u oba polja, Jezero u kritičnim trenucima ne može prihvatiti povećanje dotoka iz Rastoka bez provedbe odgovarajućih zahvata na povećanju kapaciteta odvodnog sustava.

Stoga su Hrvatske vode izradile dokumentaciju za projekt zaštite od poplava na slivnom području Rastok i Jezero, u sklopu koje je odabrana varijanta izgradnje tunela "Birina", ukupne dužine 3,8 kilometara i kapaciteta 60 kubika u sekundi.

Procijenjena vrijednost ulaganja veća je od 13 milijuna eura, a u idealnim uvjetima radovi bi trebali početi za tri do četiri godine, premda treba uzeti u obzir i činjenicu da eventualne žalbe na cjelokupan postupak javne nabave mogu dodatno usporiti projekt.

Investicija se planira se financirati novcem EU-a i nacionalnim sredstvima, a njezinom realizacijom višak vode odvodit će se novim tunelom koji spaja donji, jugoistočni dio Jezera i jezero Birina kod Ploča. Osim izgradnje tunela, radovi bi obuhvatili i prokopavanje spojnoga kanala do tunela "Birina" na području Krotuše, betonsku preljevnu pregradu za povećanje taloženja u polju oko 80 metara uzvodno od ulaznog portala tunela "Birina", prokopavanje odvodnoga kanala od tunela do jezera Birina, te uređenje spojnih kanala Birina – Crna rijeka – more.

Premda će se konačno rješenje odvodnje područja Birina znati tek nakon završetka provedbe studije utjecaja na okoliš, prema do sada izrađenoj dokumentaciji razmišlja se o tri varijante. Investicijski najprihvatljivija podrazumijeva odvodnju glavnine vode prema pločanskoj luci, a manji dio, najviše 35 posto, u područje delte Neretve.

Druga varijanta podrazumijeva uređenje korita Crne rijeke do Mostine i lijevog spojnog kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke, a u trećoj je planirano uređenje kanala do pločanske luke, korita Crne rijeke do Mostine, te oba spojna kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke.

Budući da se planirani zahvat nalazi na području Ploča, lokalna je vlast potaknula izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju kružnog toka, mosta i Ulice Ruđera Boškovića, odvojak prema Stablini, što se sve nalazi uz jezero Birina. Za tu su svrhu građani posredstvom pločanskog proračuna izdvojili gotovo 50 tisuća eura.

U sklopu rješavanja odvodnje viška vode iz polja Jezero, od 1938. godine do danas je izgrađen niz hidrotehničkih objekata. Prvi je bio "Vrgorski tunel" iz 1938. godine, dug 2130 metara, kapaciteta 22 kubika u sekundi, a taj tunel produbljen je 1974. godine za prosječno 1,7 metara na cijeloj dužini radi povećanja protočnosti na 44 kubika vode u sekundi.

Također, 1974. godine proširen je kratki odvodni tunel iz Baćinskih jezera do mora, dužine 160 metara, radi povećanja propusne moći na 68 kubičnih metara u sekundi. Ulazni predusjek tunela "Krotuša" produbljen je u dužini od 300 metara, dok je od 1978. do 1981. godine reguliran cijeli tok rijeke Matice vrgorske radi povećanja protočnosti na 70 do 80 kubika u sekundi, koliko iznosi ukupan kapacitet svih ponora i tunela "Krotuša".

Već 1980. izgrađena je nasuta brana radi zaštite područja Crni vir od plavljenja, dok je od 1985. do 1989. betonirano dno tunela "Krotuša" na cijeloj njegovoj dužini. Svi spomenuti zahvati doprinijeli su značajnom smanjenju trajanja i veličine poplava u polju.

13

milijuna eura iznose trenutačne procjene vrijednosti zahvata kojim bi se polje Jezero rasteretilo od viška vode

2840

hektara obradive površine zauzima poljoprivredni prostor između Vrgorca i Ploča

25. studeni 2024 18:49