Danima se na portalima i društvenim mrežama zgražamo nad snimkama pijanih i drogiranih turista, koji remete javni red i mir. Zapravo, te se snimke, manje-više istog sadržaja, dijele svako ljeto, a slijede ih isti komentari koji se mogu svesti na jedan jedini: "Bože moj, pa tko nam to sve dolazi u Hrvatsku?"
No, kako ti isti turisti gledaju na nas? Jesmo li bar mi bezgrešni, kad već dio gostiju, doduše onaj manji, zna biti tako razularen i nekulturan? Gosti, ta "pronjuškajte" malo po forumima na tu temu, također ne štede Hrvatsku kao destinaciju; i to podjednako zemlju, kao i njezine ljude. Srećom, opet je riječ o manjini nezadovoljnih onim što su vidjeli, odnosno kako ih se uslužilo i dočekalo. Njihove su primjedbe blago rečeno raznovrsne.
Gužve na Jadranu
Iako malo tko neće reći za Hrvatsku da nije lijepa zemlja, dobar dio turista misli da nam plaže i nisu nešto, jer one pješčane i prostrane mogu se nabrojiti na prste jedne ruke, a očito takve preferira većina turista. Tu su, po nekima, daleko ispred nas Grci, ali i Španjolci čije su plaže fenomenalno uređene i prepune izvrsnih sadržaja.
Vjerovali ili ne, nekima ovdje nedostaje i pravog Mediterana?! Naime, oni koji su se kao gosti zatekli u Istri, premda ne mogu negirati da se radi o bajkovitom okolišu, konstatiraju da to jednostavno nije to, i da više sliči na "Austriju na moru" negoli na sunčani i modri jug Europe. Pravo more za njih je tek ono "ispod Zadra", južnije, no i te lokacije treba izbjegavati u špici sezone kad je na Jadranu, naročito oko srednjodalmatinskih otoka, toliko plovila kao da je riječ o "modroj autocesti", što ubija svaki gušt kad je u pitanju krstarenje.
Najviše je primjedbi koje se redaju na račun starih i sporih vlakova, općenito željezničke mreže koja nalikuje na onu iz vremena Divljeg zapada, te gotovo potpunog izostanka brodskih međuotočnih linija. Šokirani su činjenicom da se, žele li posjetiti otok do onoga na kojem ljetuju, moraju vratiti na kopno pa ukrcati na brod ili trajekt koji do njega plovi, ako budu imali sreće "pohvatati termine", a da ne izgube previše dragocjenog vremena na odmoru.
Skupi bokuni
Do pojave online platformi na kojima se danas najčešće rezervira prijevoz, ljutilo ih je što su ih taksisti nerijetko varali naplaćujući im veću kilometražu od prijeđene, no takve su kritike danas svedene na minimum. I dalje je puno primjedbi na lošu povezanost zračnih luka s gradovima jer ispada da se nekad brže doleti do Hrvatske, nego doveze od aerodroma do grada javnim prijevozom.
Fokus nezadovoljnih turista po pitanju transporta, prebacio se na dio rent-a-boat agencija, odnosno njihovih skipera, s kojima se gosti često gube u komunikaciji jer očito očekuju jednu, a dobivaju drugu vrstu usluge, a ovisno o uvjetima na moru i raspoloživosti i raspoloženosti radne snage.
Pojedine hrvatske ugostitelje turisti prozivaju zbog visokih računa, naročito kad su "bolji bokuni" i vino cijenjenih sorti u pitanju. Iznajmljivačima se predbacuje da ih gnjave pitanjima kad će točno stići u apartman i napustiti ga, što kod gostiju stvara dojam da im je jedini cilj naplatiti noćenje/a i što brže ih se riješiti.
Najviše ih se žali na činjenicu da smještaj ne odgovara onome što se reklamira na web portalima za rezervaciju soba, apartmana i vila za odmor, i oko te teme je daleko najviše nesporazuma između stranaca i domaćih jer su gosti očekivali jedno, a dobili drugo.
Na kraju, ima i onih koji smatraju da je, gledano iz njihove perspektive, Hrvatska iako turistička zemlja, i dalje prilično nepovjerljiva prema strancima i konzervativna, što pripisuju snažnom utjecaju Crkve. Uglavnom, s obzirom na ono što pišu i prigovoraju našoj mediteranskoj konkurenciji, Talijanima, Grcima, Crnogorcima..., još dobro i stojimo.
