EU se dobro pripremio za veliki izbjeglički val iz Ukrajine. Ljude se ne gnjavi silnom papirologijom, dapače, omogućuje im se brzo uključivanje u društvo, a sve na temelju provedbene odluke Vijeća EU-a o privremenoj zaštiti raseljenih osoba iz Ukrajine.
Takva privremena zaštita za izbjeglice iz te ratom razorene zemlje može trajati do tri godine. Za to vrijeme djeca iz Ukrajine u zemljama članicama EU-a mogu normalno pohađati vrtiće, škole, mladi studirati, a njima i njihovim roditeljima osigurana je i zdravstvena skrb.
Izbjegli Ukrajinci imaju pravo na svu pomoć sukladno zakonima koji reguliraju područje socijalne skrbi, kao što su jednokratna novčana davanja, psihosocijalna pomoć, savjetovanje i najvažnije od svega - smještaj. Oni koji žele raditi, imaju priliku istoga trena tražiti posao u zemljama u kojima su se, stjecajem ratnih okolnosti, zatekli.
Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad 2021. iznosila je 7140 kuna, a medijalna neto plaća za isti mjesec 6039 kuna, što znači da je pola zaposlenih imalo manji, a pola veći osobni dohodak od tog iznosa.
Da nam radnici iz Ukrajine nisu nepoznanica, svjedoči i sporazum o sezonskom radu državljana Ukrajine koji je Hrvatska s tom zemljom sklopila prije četiri godine. Znači li to da dolazak Ukrajinaca može spasiti tržište naše radne snage?
- To nikako. Naravno da oni ne mogu popuniti deficitarna radna mjesta, naročito kad je u pitanju turizam koji je naša najsnažnija gospodarska grana i u kojem u sezoni nedostaje radnika svih mogućih profila, od niskokvalificiranih do visokokvalificiranih. Znači, nije turizam baš takva branša u kojoj bi svatko odmah mogao naći svoje mjesto pod suncem jer zahtijeva određena znjana, kvalifikacije, radno, ali i životno iskustvo, međutim, velikim radom i samoprijegorom takve se vještine s vremenom mogu steći. Ukratko, Ukrajinci koje je ratni vihor natjerao u izbjeglištvo dobrodošli su u Hrvatsku i kao izbjeglice i općenito vrlo dragi ljudi koji i inače vole našu zemlju, a budu li tražili posao, s obzirom na situaciju na tržištu rada, posla će sigurno biti - optimističan je Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split, koji realno sagledava problem nedostatka radne snage u nas i mogućeg zapošljavanja stranaca, u ovom slučaju Ukrajinaca.
- Svakome od tih ljudi treba prići individualno, pružiti mu svaku moguću pomoć, a tek nakon što to bude zadovoljeno, dati im i priliku, naravno ako to zaista žele i osjećaju se za to sposobnima, da sukladno svojim kvalifikacijama, vještinama, znanjima i iskustvu ovdje pronađu posao koji bi im odgovarao i kojim bi mogli sebi i obitelji osigurati egzistenciju. Postoji, kad je turizam u pitanju, i jezična barijera, ali, velim opet, sve se uz trud i želju može prevladati, no da će za to trebati vremena, svakako hoće - kaže Tomaš.
U Dalmaciji praktički, osim u turizmu, najviše manjka radnika u građevinskom sektoru. Neki su odselili u bogatije zemlje EU-a trbuhom za kruhom, a oni koji su ostali, zbog intenzivne građevinske aktivnosti naročito u jadranskoj Hrvatskoj, ne mogu promptno i kvalitetno odgovoriti na sve poslovne izazove. Problem je i slab interes učenika za zanatska zanimanja.
- Za građevinarstvo, što se potencijalnih radnika iz Ukrajine tiče, vrijedi isto što i za turizam. Sve zavisi od slučaja do slučaja. Ako ljudi dolaze iz te branše, oni će se, ako tako odluče, brzo uključiti u posao. I ranije su ovdje dolazili raditi Ukrajinci i s njima imamo samo pozitivna poslovna iskustva. U svakom slučaju, još jednom želim poželjeti dobrodošlicu svim Ukrajincima koji spas pronalaze u Lijepoj našoj - zaključuje Tomaš.
Hrvatska je spremna zbrinuti oko dvadeset tisuća ukrajinskih izbjeglica.