Samo manji broj mladih ljudi planira ostati u Pločama. U idućih pet godina 17 posto njih planira živjeti u svojem gradu, izvan Ploča, ali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji oko 12 posto, gotovo 60 posto negdje drugo u Hrvatskoj, a 15,6 posto planira živjeti izvan Hrvatske.
Dio je to rezultata istraživanja koje je Grad Ploče proveo kako bi dobio povratnu informaciju od mladih i njihovim potrebama koje će ugraditi u Lokalni program za mlade.
Naime, Ploče su jedan od 16 hrvatskih gradova sudionika projekta "Europe Goes Local - Supporting Youth Work at the Municipal Level". Sve je počelo u Slunju 2022. kada su svi gradovi izradili svoj Individualni plan aktivnosti temeljem kojeg su Ploče u kasnijem razdoblju provodile razne aktivnosti, a posljednja preostala je izrada Lokalnog programa za mlade kao strateškog dokumenta i podloge za rad s mladima i upoznavanje s njihovim potrebama.
Ciljana skupina istraživanja bili su mladi ljudi u dobi od 15 do 30 godina, njih 212 ih je ispunilo anketu, a teme su bile planovi za budućnost, problemi s kojima se susreću, slobodno vrijeme i način informiranja. Trećina sudionika ankete bili su mladići, više od 62 posto djevojke, a 4,2 posto nije se izjasnilo.
Više od 81 posto starosti su između 14 i 18 godina, 77,4 posto završilo je osnovnu školu. Daleko najviše, 84 posto, živi s roditeljima, više od 60 posto procjenjuje da njihovo materijalno stanje nije ni bolje ni lošije od većine drugih, a kada su u pitanju primarni izvori prihoda, najviše, preko 37 posto, uzdržavaju roditelji.
Kao glavni razlog odlaska iz grada naveden je nedostatak prilika za daljnje obrazovanje i usavršavanje, a ostali razlozi vezani su uz nedostatak zabavnih sadržaja, nemogućnost pronalaska posla, nedostatak sportskih te kulturnih sadržaja.
Na odluku o ostanku u gradu za najviše ispitanika (53 posto) utjecala bi mjera financijske pomoći za novorođeno dijete, zatim cijena vrtića i osiguranje mjesta u dječjem vrtiću, kao i financijske pomoći za pokretanje vlastitog obrta, OPG-a ili startupa, te financijske pomoći za gradnju stambenog objekta.
Kao najčešće probleme s kojima se mladi u gradu susreću navedeni su nezaposlenost (77 posto), nizak životni standard, nedostatak interesa za društvena zbivanja, ovisnost o "lakim" drogama, kockanju, klađenju, alkoholu, problem stanovanja, problem mentalnog zdravlja, vršnjačko nasilje, ovisnost o "teškim" drogama, obiteljsko nasilje, on-line nasilje, uništavanje javnih dobara, seksualno nasilje i krađa materijalnih dobara.
No, više od 85 posto ispitanika nikoga nije kontaktiralo kako bi se ti problemi riješili, 16 posto smatra kako su neke od problema koje su primijetili u svojoj okolini riješili sami, manje od pet posto kontaktiralo je nadležne institucije (policiju, vatrogasce, hitnu pomoć, školu), gradsku upravu njih 2,8 posto, kao i organizacije civvilnog društva, a dva posto ispitanika kontaktiralo je lokalne medije.
Najviše zabrinjava podatak da gotovo 18 posto mladih u proteklih šest mjeseci nikada nije osjećalo da način na koji društvo funkcionira ima smisla za njih, a isto toliko ih nije imalo osjećaj da su ljudi u suštini dobri. Gotovo 15 posto mladih u istom razdoblju nije osjećalo kao da je život smislen i da oni imaju svrhu, a 14 posto niti jednom nisu osjećali kao da su proživjeli iskustva zbog kojih su se razvili i postali bolje osobe…