Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, odgovorila nam je na nekoliko upita vezano uz visoku cijenu zaštitnih maski te nedostatak drugih potrepština u ljekarnama.
Navodi da domaće ljekarne nisu krive zbog trenutno visokih cijena maski i drugih farmaceutskih potrepština, nego je sve na pojedinim dobavljačima i proizvođačima, te utjecaju stranog tržišta na kojem su očito veliki igrači iskoristili golemu potražnju i podignuli cijene. Komentirala nam je i stanje s lijekovima.
Kolika je trenutna nabavna cijena zaštitnih maski?
– Trenutno se cijene običnih kirurških maski kreću od šest do 16 kuna, dok se maske s višim stupnjem zaštite prodaju i za 50 kuna.
Čija je krivnja za to što je cijena paketa maski s 50 komada prije bila 20 kuna, a danas je 350 kuna?
– Krivnju je teško utvrditi kad je proces nabave i definiranja cijena prepušten tržištu. Nemoguće je utvrditi koje su inicijalne cijene maski kod nabave na stranim tržištima.
Je li sramotno da dobavljači ili proizvođači žele zaraditi na koronavirusu?
– Naravno da je sramotno. Mi nemamo domaću proizvodnju i tu smo, nažalost, u nepovoljnijoj poziciji od zemalja koje su zadržale neke strateške industrije u svojim rukama. Uvijek je lijepo pričati o slobodi tržišta i stvaranju konkurentnosti, no lijekovi i medicinska oprema važniji su od oružja, borbenih aviona i drugih strateških roba oko kojih se brinula cijela država.
Nažalost, mora se dogoditi pandemija da bismo osvijestili tu činjenicu. Prilika čini lopova, lijepo je rekao naš narod, pa tako i u ovoj situaciji ljudi koji žele brzu zaradu dobiju priliku i onda imamo situaciju kakvu imamo danas.
Imate li poruku za dobavljače i proizvođače?
– Društvena odgovornost kod nas je kategorija koja polako izumire i svi kao društvo moramo raditi na tome da se to promijeni. Nisam sigurna da bi sada pomogle bilo kakve poruke, no na državi je da osigura zaštitne mehanizme i prevenira takva neetična ponašanja. Premda ova situacija nije karakteristična samo za Hrvatsku.
Bi li ih trebalo sankcionirati, kao što je to slučaj u nekim drugim državama?
– Treba vidjeti koji su to mehanizmi, a mislim da bi bilo dobro za naciju da se “ratno profiterstvo” proglasi društveno neprihvatljivim. Nemam informacije o drugim zemljama.
Što se trenutno najviše prodaje u ljekarnama?
– Pacijenti najviše traže sredstva za dezinfekciju, alkohol, lijekove za snižavanje temperature, dezinfekcijske maramice i slično. Postoji povremena nestašica dezinficijensa, čija je cijena također povišena u odnosu na uobičajena stanja, no situacija nije ni približna onoj s maskama. Trenutno je sve dostupno, uz povremene nestašice koje traju dan, dva. Tu, na sreću, imamo domaću proizvodnju.
Ima li dovoljno lijekova i druge robe u skladištima?
– Zasad je situacija s lijekovima koji se izdaju u ljekarnama dobra, nemamo znatno veće nestašice nego što je to uobičajeno. Pokrenuli smo dogovore s Ministarstvom da se situacija organizira na način da pacijenti imaju sigurnu opskrbu lijekova za vrijeme pandemije i tu imamo punu podršku.
Važno je osigurati lijekove za bolnice i za pacijente koji ne mogu imati prekid u svojoj terapiji, na čemu također surađujemo s Ministarstvom te su pacijenti zasad sigurni. Još jednom je važno napomenuti da tržišni uvjeti poslovanja nisu primjenjivi na lijekove i svu drugu medicinsku opremu, te je stoga važno u skladu s tim i definirati nacionalnu legislativu i zakone kako bi se zaštitili interesi pacijenata i omogućila im se dostupnost zdravstvene zaštite. Nažalost, moramo doživjeti neko krizno stanje kao što imamo sad da bismo osvijestili taj problem.
