StoryEditorOCM
RegionalSVE JE ‘KREŠILO‘

Ko ovo more platit? Cijene hrane su podivljale, plaćamo skuplji kruh nego pola Europe, a neke namirnice skuplje su nego u Njemačkoj!

Piše Sanja Stapić/SD
27. kolovoza 2021. - 21:50

– Robe nema jer je potražnja veća zbog turizma, ali i zbog manje ponude jer je kod nas proljeće bilo dosta hladno, kasnila je sezona povrća, a onda su došle velike suše i vrućine tako da su prinosi po nekim kulturama smanjeni i po 50 posto.
Cijene su sada došle u neku razinu da je proizvodnja isplativa, ali ih ne treba uspoređivati s lanjskima nego s višegodišnjim prosjecima. Prošle su godine bile izuzetno niske cijene krumpira, zbog hiperprodukcije. Kad se ova godina uspoređuje s višegodišnjim prosjekom, onda imate porast cijene od 30 posto, a ne, kako neki kažu, od 150 posto. Sve plodovito povrće je na razini od 20 do 30 posto viših cijena.

Rekao nam je to Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, koji kaže da ni u zemljama u okruženju nema puno robe ili su cijene takve da se više ne isplati uvoziti robu u Hrvatsku. Budanec kaže da je uvijek bilo tako pa bi uvoznici, kad bi u Hrvatskoj bilo manjka neke robe i cijene su rasle, naručili nekoliko šlepera robe iz okruženja, cijene bi pale i nitko se nije bunio.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Neizvjesna jesen

– Teško je reći što će biti na jesen jer neke kulture povrća još nisu prispjele na berbu pa ne znamo koliki će biti prinosi i hoće li i dalje, s obzirom na epidemiološku situaciju, biti otvoreni restorani i hoteli. Kod nas robe ima jer smo u dijelu godine kada se povrće proizvodi i na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Nama će nastupiti smanjenje proizvodnje kad dođe hladan dio godine jer imamo malo zaštićenih prostora i moglo bi biti manjka pred Božić, ali još se ne zna kako će biti – ističe Vjekoslav Budanec.

Hrana je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju bila dva posto skuplja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je 6,6 posto skuplja u odnosu na cijene iz 2015. godine. Najviše su poskupjeli ulja i masti, kojima je cijena 18,9 posto viša nego lani, povrće je skuplje 5,8 posto, a kruh i žitarice 1,7 posto.

U pet godina kruh i žitarice su poskupjeli sedam posto. Lanjska razina cijena kruha i žitarica u Hrvatskoj prelazi prosjek cijena u EU-u za 1,8 posto, a hrvatski građani plaćaju skuplji kruh nego stanovnici Portugala, Poljske, Nizozemske, Slovačke, Rumunjske, Letonije, Litve, Mađarske, Bugarske, Estonije i Češke. Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su gotovo dosegnuli europske prosječne cijene i na razini su od 94,4 posto europskih cijena.

Iz Udruge trgovina Hrvatske udruge poslodavaca kažu da je rast cijena uzrokovan prije svega rastom cijene sirovina u prehrambenoj industriji pa je soja skuplja 100 posto, kukuruz 50 posto, pšenica i suncokretova sačma 40 posto, a sve to utječe na proizvodnju kruha, mlijeka i ulja. Uz to, porasla je cijena i materijala za pakiranje prehrambenih proizvoda za 10 posto, a poduzeća su suočena s nestašicom i kašnjenjem isporuka sirovina i materijala, uz istovremeni rast cijene prijevoza.

image
Duje Klarić/Cropix

Poskupljenje je privremeno?

– Vjerujemo da je ovaj rast privremenog karaktera i da ulazi u regularne fluktuacije tržišta te da bi se trebao smiriti do kraja godine. Moramo uzeti u obzir i vrlo dobru turističku sezonu koja je uzrokovala povećanu potražnju, radi koje je također došlo do blagog porasta cijena, koji će se jednako tako s prestankom sezone najvjerojatnije uravnotežiti. Koliko dugo će poskupljenja trajati, nezahvalno je prognozirati, s obzirom na to da ona ovise o više faktora i da se radi o globalnom izazovu. Očekujemo da će naša Vlada u suradnji sa socijalnim partnerima naći efikasan model prema kojemu će amortizirati eventualne negativne posljedice rasta cijena – ističu u HUP-u.

Po nekim procjenama i informacijama iz Njemačke, krajem godine mogle bi police trgovina u toj zemlji biti prazne zbog poremećenih kanala opskrbe i prijevoza zbog pandemije, pa pitamo HUP je li takav scenarij moguć u Hrvatskoj i koji bi proizvodi mogli biti deficitarni?

– Članovi okupljeni unutar HUP-Udruge trgovine su i tijekom vrlo zahtjevnog perioda globalne pandemije kontinuirano osiguravale opskrbu osnovnih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština kako bi zadovoljile sve potrebe stanovništva i osigurale stabilno funkcioniranje tržišta. Svjesni ove novonastale situacije, u suradnji s dobavljačima i partnerima nastavit će i dalje s osiguravanjem dovoljne količine svih proizvoda koje su potrebne, stoga ne bismo rekli da su nestašice realan scenarij tj. razloga za paniku što se tiče naše zemlje, barem za sada, nema – navode u Udruzi trgovine HUP-a.

Normalizacija do kraja godine?

Normalizaciju cijena do kraja godine očekuju u Udruženju za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, iz koje objašnjavaju da aktualni rast cijena hrane treba promatrati u svjetlu činjenice da su one izrazito volatilne, podložne šokovima na strani ponude koji se događaju periodično i ne mogu se predvidjeti i kontrolirati, no iščezavaju sa stabilizacijom izvora šoka. Dodaju da su cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda porasle primarno zbog šokova na strani ponude izazvane nepovoljnim agrometeorološkim uvjetima u Hrvatskoj i u svijetu te oporavka potražnje, posebno velikih brzorastućih gospodarstava, prvenstveno Kine.

image
Saša Burić/Cropix

– Većina navedenoga je jednokratnoga karaktera te očekujemo da će se rast cijena pojedinih prehrambenih proizvoda i poljoprivrednih kultura i sirovina smiriti do kraja godine. Indeks cijena hrane na svjetskom tržištu, koji mjesečno objavljuje FAO, imao je izrazit rast od svibnja prošle godine do svibnja ove godine, no posljednja dva mjeseca pokazuje stabilizaciju prema nižim razinama. To bi trebao biti pokazatelj postupnog smirivanja rasta globalnih cijena hrane, što će se odraziti i na smirivanje rasta cijena pojedinih prehrambenih proizvoda i u Hrvatskoj – smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ulje i masti skuplji nego u Njemačkoj

Ulje i masti u Hrvatskoj koštaju dva posto više od europskog prosjeka i više nego u Njemačkoj, Španjolskoj, Češkoj, Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Finskoj. Osim toga, prema podacima Eurostata, povrće i voće su na 87,9 posto europskih prosječnih cijena, što je skuplje nego u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Mlijeko, sir i jaja dosegli su 92,5 posto europskih cijena što je viša razina nego u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj...

KOLIKO JE ŠTO ‘KREŠILO‘ Srpanj 2020. - 2021.

Cijene u srpnju u odnosu na lanjski srpanj prema podacima Državnog zavoda za statistiku:

Kruh i žitarice - rast 1,7 %
Meso, riba i plodovi mora - rast 0,8 %
Mlijeko, sir i jaja - rast 2 %
Ulja i masti - rast 18,9 %
Voće - pad 2,3 %
Povrće - rast 5,8 %
Šećer, džem, med, čokolada i slatkiši - rast 0,1 %
Ostali prehrambeni proizvodi - rast 1,9 %

Srpanj 2015. - 2021.
Cijene u srpnju u odnosu na cijene iz 2015.:
Kruh i žitarice - rast 7,1 %
Meso - rast 5,7 %
Riba i plodovi mora - rast 4,9 %
Mlijeko, sir i jaja - rast 5,9 %
Ulja i masti - rast 23,4 %
Voće - rast 7,4 %
Povrće rast - 1,5 %
Ostali prehrambeni proizvodi - rast 12,5 %

26. studeni 2024 06:42