Vjerovati službenoj dokumentaciji s egzotičnih otoka ili vlastitim očima, metru i onome što isti ti brodovlasnici i njihovi agenti oglašavaju na webu privlačeći bogate goste, dvojba je s kojom su se i ovog ljeta suočile lučke vlasti diljem Jadrana.
Slobodnoj Dalmaciji poznat je slučaj luksuznog plovila registriranog na Maršalovim Otocima, državi u Tihom oceanu, koje se od luke na Hvaru do one u Trogiru, obje pod ingerencijom Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije i njezinih partnera u vidu lokalnih komunalnih poduzeća, skratilo za nekih sedam metara i još, umjesto katamaran, "postalo" – jahta. Sve govori da je to učinjeno kako bi se smanjile lučke pristojbe, odnosno platila niža cijena od one koja spada. Isto plovilo, inače, na webu se reklamira u nekoliko dužina, od 34 do 35 metara, dok dostupne fotografije jasno pokazuju da je riječ o katamaranu.
Manjkavi zakoni
U konkretnom slučaju računica je sljedeća: za jednu noć na vezu na trogirskoj rivi plaćeno je 1365 kuna, a trebalo je, da su uzete stvarna dužina (ona koja se oglašava i kakva jest u naravi, 35,01 metar) i vrsta plovila (za katamaran se zbog prostora koji zauzima plaća koeficijent od 1,6), to biti 3780 kuna. Ne baš mali novac i još veći iznos kada se zna da ovakva plovila s bogatim gostima na hrvatskom dijelu Jadrana provode godišnje 60, pa i više dana.
Ista priča, međutim, nije prošla na Hvaru, koji je službeno jedina luka prve kategorije u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tamo su oni koji su trebali odmah uočili nerazmjer iz službene registracije izrađene u spomenutoj otočnoj državi i stvarne dužine i vrste broda. Prema cjeniku, radilo se o iznosu od oko 4200 kuna.
– Ovdje vam – kaže nam jedan ekspert s dugogodišnjim stažem u srednjodalmatinskim marinama i lukama – ima više spornih stvari. Najprije, kod oglašavanja XXL jahti uglavnom se mogu uočiti razlike u odnosu na stvarne dužine koje plove Jadranom i one objavljene na webu. Drugo, kapetani dokazuju metre prilično dvojbenim certifikatima i onda se barata krivim podacima jer sustav nije povezan. I ništa manje sporne su kategorizacije pa se plovilo za koje je i laiku, kamoli čovjeku od struke, jasno da je katamaran plaća kao brod. U svoj sili sili zakona i propisa to nije jasno definirano, a trebalo je uzeti bilo koji pomorski udžbenik i priručnik, gdje jasno piše da je katamaran "vrsta čamca ili broda koji se sastoji od dva trupa spojena platformom". Otvara se prostor za priličnu manipulaciju, a primjer koji vi navodite nije iznimka, nego pravilo. To odgovorno tvrdim, kao i da bi odgovorne trebalo tražiti prije u agentima koji u ime i za račun vlasnika obavljaju ovu vrstu posla nego u kapetanima.
Ministarstvo nije svjesno
Odgovore na ta pitanja proteklih dana zatražili smo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Po onome što smo u pisanoj formi dobili sa spomenute adrese, kao da nisu svjesni situacije i problema na terenu, jer kao kriterij po kojemu bi se lučke pristojbe trebale obračunavati ni ne spominju širinu plovila, niti u pitanje dovode autentičnost brodskih certifikata.
– Službenici Uprave sigurnosti plovidbe, odnosno lučkih kapetanija i njihovih ispostava, nadležni su za naplatu naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja, a koja se provodi sukladno Pravilniku o naknadi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Naplata se provodi putem aplikacije e-nautika ili direktno u lučkoj kapetaniji ili ispostavi, dok se prilikom izračuna naknade uzima u obzir duljina trupa plovnog objekta kako je navedena u ispravama plovnog objekta izražena u metrima. Uvidom u aplikacije utvrđeno je kako je naknada za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja, za jahtu koju navodite, plaćena elektronskim putem, prema duljini trupa navedenoj u važećoj svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu, tako da se ne može govoriti o eventualnoj pogrešci kapetana ispostava Trogir ili Hvar – stoji u odgovoru iz Zagreba, u kojemu nam je poručeno da se oko pitanja vezanih uz naplatu veza u lukama na Hvaru i u Trogiru izvolimo obratiti županijskoj Lučkoj upravi u Splitu.
U čemu je problem?
Njezin ravnatelj Domagoj Maroević kaže, pak, da su muljaže s dužinama i vrstama plovila kod naplate veza bile puno izraženije prije 10-ak i više godina, ali da im se nakraj stalo odustajanjem od ručne naplate ispisivanjem blokova i uvođenjem recepcija u svim važnijim portovima te e-registracijom. S konkretnim slučajem katamarana koji se od Hvara do Trogira "smanjio" za sedam metara i postao jahta nije bio upoznat, ali nakon što je zatražio informaciju od svojih podređenih, ispostavilo se da su informacije koje smo imali – točne.
– Problem je u tome što ta plovila, kojih nema puno i radi se o možda tri-četiri slučaja, nemaju u papirima navedenu svoju tzv. dužinu preko svega, pa znaju izostaviti neke nadogradnje. Nakon što je uočen problem, u našem sustavu korigirani su podaci za konkretno plovilo i oni će se uzimati u obzir pri njegovoj svakoj idućoj prijavi kroz naše recepcije ili e-registraciju. Osim toga, mi imamo zakonsku mogućnost da im sve zaostatke naknadno obračunamo i ispostavimo, što ćemo sigurno učiniti. To radimo i u slučajevima kad dođe do pogreške s naše strane, odnosno kad obračunamo veću kategoriju – kazao nam je Maroević, pohvalivši svoje asistente i nadzornike u Hvaru i Trogiru.
Prijevare na webu
– Isto kao službene registracije s ovakvih egzotičnih adresa, treba sa skepsom uzeti i ono što se reklamira na webu. Tu je riječ o prijevari njihove klijentele jer očito drže da nije, unatoč svom luksuzu, isto ljetovati na jahti od 25, 30 ili 35 metara. Oni bi se trebali zapitati to kada vide specifikacije ispostavljenih računa, ali to je na njima – dodat će Maroević.
Za Split, gdje bi uskoro trebali preuzeti Zapadnu obalu, najavio je softversko rješenje koje bi već prigodom pristajanja premjeravalo dužine i širine plovila. Odavno nešto slično ima ACI, kao i čitav niz privatnih marina od Istre do Prevlake.