Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.
Za razliku od ostatka Dalmacije, Knin zaobilazi i razvoj i ljudi jer posljednje desetljeće kontinuirano gubi stanovništvo ostajući samo simbol grada u kojem se slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Iz Knina, koji je od 2011. izgubio četvrtinu svog stanovništva i na popisu 2021. je imao svega 11,6 tisuća stanovnika, i lani se iselilo 499 stanovnika, od toga njih 225 u inozemstvo, a istodobno se doselilo svega 236 osoba, piše Večernji list.
Usporedbe radi, u općinu Podstrana koja ima 1200 stanovnika manje od Knina lani se doselilo 770 osoba, a od toga njih 310 iz inozemstva, dok je iselila 371 osoba. Osobito mjesta uz obalu, općine, gradići i gradovi i neki otoci odskaču po dvostruko i većem broju doseljenog stanovništva nego odseljenih. Među njima su Novalja, Preko na Ugljanu, općina Vrsi kod Zadra, općine Klis i Podstrana kod Splita, Supetar na Braču, te otoci Pašman, Vis i mali istarski gradovi Buzet, Medulin, Rovinj...
Od kontinentalnih općina, Plitvička jezera sa 3649 stanovnika su lani pozitivno odskakala sa 394 doseljenih, među kojima je bilo čak 316 osoba iz inozemstva, dok se iz te općine iselilo tek 116 osoba.
Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.
S druge strane podaci Državnog zavoda za statistiku o doseljenom i iseljenom stanovništvu po gradovima i općinama za 2022. pokazuju da središta mahom slavonskih županija, Požega, Slavonski Brod, Virovitica, Sisak, Bjelovar i Koprivnica i dalje gube svoje stanovništvo iseljavanjem. Sva nabrojana županijska središta imaju negativnu migracijsku bilancu, odnosno lani su imali više iseljenika nego doseljenika.
- Osnovna je zakonitost migracija da obalni prostori imaju pozitivne migracijske bilance i to će biti sve više izraženo, a zaobalni i unutrašnji imaju negativne bilance i unutrašnjih i vanjskih doseljavanja. U Slavoniji iseljavanje, nažalost, ne staje unatoč Projektu Slavonija. Slavonija se prazni. U priobalna mjesta dolazi starija europska populacija i naši povratnici iseljenici. No, pitanje je jesu li ti strani doseljenici stalni stanovnici ili samo kupci vikendica koji su se prijavili kao stalni stanovnici jer preko dvije trećine kupnje nekretnina uz obalu se odnosi na strance - govori za Večernji list demograf Stjepan Šterc, dodajući da je Supetar poseban primjer jer je sa šest, sedam dnevnih linija prema Splitu u zoni dnevne migracije i zato ima povećanje stanovništva, dok Vis ima dobru pronatalitetnu politiku.
Što se događa s Kninom, jer tko god bio na vlasti taj grad i dalje samo gubi ljude?
- Knin se ne razvija kao regionalni centar jer ga je zaobišla i autocesta i umjesto da bude regionalni centar koji okuplja stanovništvo i ima pozitivnu migracijsku bilancu, nažalost u Kninu se potvrdilo da je strateška odluka da ga autocesta zaobiđe bila loša za taj grad – uzvraća Šterc.
Među sedam županijskih središta s negativnom migracijskom bilancom je, istina, i Split (-88) naš drugi najveći grad od preko 160 tisuća stanovnika, u koji se lani doselilo 3964 osoba, od toga više od polovice njih iz inozemstva (2193), a odselilo se iz njega 4052 osoba. No, polovica odseljenih je samo odselila u drugi grad i općinu u Splitsko -dalmatinskoj županiji. Naime, zbog preskupih cijena nekretnina već godinama mlade obitelji iz Splita odlaze u Solin, Kaštela, Podstranu koji su i lani imali pozitivan migracijski saldo. U splitske prigradske urbanizirane zone, dodaje Šterc, stanovništvo se doseljava zbog jeftinijeg stanovanja i sl.
Preostalih 14 županijskih središta uključujući i Grad Zagreb imali su lani više doseljenih nego odseljenih, no postoji velika razlika među njima jer neki su se gradovi jedva dokopali pozitivne migracijske bilance poput Karlovca (+28) i Vukovara (+71), a drugi poput Zadra vidljivo odskaču jer je Zadar lani imao skoro 1000 doseljenika više od iseljenih ili preciznije njih 913 više. U taj grad koji je na popisu imao skoro 71 tisuću stanovnika se doselilo 2739 osoba i to većina njih iz inozemstva (1536), a odselilo se 1826 građana, od kojih je 669 otišlo u inozemstvo.
U apsolutnim brojevima Zagreb, naravno, prednjači po većem broju doseljenih od odseljenih (+3980), no Zagreb ima 767 tisuća stanovnika i u njemu je i najviše stranih radnika, ali iz Zagreba se u apsolutnim brojevima i najviše ljudi iseljava, lani njih 20.342, dok se doselilo u metropolu 24.322 osoba i među njima više od polovice doseljenika iz inozemstva (13.628).
- Zagreb je središte dolaska strane radne snage i pitanje je i metodologije kad se pita strane radnike izjavljuju li oni da će dulje od godinu dana živjeti u Zagrebu što je uvjet za registriranje stalnih doseljenika, dok je pitanje koliko ih se za stalno stvarno i zadrži – komentira Šterc za Večernji list.
U svakom slučaju lani je Hrvatska imala prvi puta više doseljenika nego iseljenika, no to, nažalost, ne znači da je iseljavanje hrvatskih građana zaustavljeno. Među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo je čak preko 70 % hrvatskih državljana, što je najviše nakon 2018., a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba u Hrvatsku lani je bilo 82 % stranaca.
No, ni ti strani doseljenici među kojima je bilo najviše stranih radnika iz azijskih zemalja (11.761) te izbjeglica iz Ukrajine (11.158) ne idu u ispražnjene dijelove Hrvatske nego mahom u velike gradove za potrebe poslodavaca što znači da je ova zemlja sve dalje od ravnomjernog regionalnog razvoja, piše Dijana Jurasić za Večernji list.
