NOVO: Do 16.30 sati na izbore je izašlo 35,54 posto birača u Hrvatskoj, objavio je DIP. Sličan je odaziv bio i na lokalnim izborima 2017. godine.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji postotak izlaznosti je nešto veći - 36,98%. Najviše birača je izašlo u Ličko-senjskoj županiji, 47,22 posto (ta županija ima najmanji broj birač), a najmanje u Primorsko-goranskoj županiji - 32,80 posto.
U Splitu je izašao ispodprosječan broj birača do 16.30 sati- svega 33,67 posto, odnosno 44.014 od ukupno 148.363 Splićana s pravom glasa.
U Šibeniku još i manje, samo 31,81 posto, u Dubrovniku 37,88 posto, a u Zadru 28,88.
U Zagrebu je glasovalo 34 posto birača, Osijeku 28,69, a u Rijeci 28,23 posto.
U većim gradovima najveća je izlaznost u Gospiću, skoro 50 posto, a najmanja u Osijeku.
RANIJE:
Državno izborno povjerenstvo u podne je objavilo prve podatke o izlaznosti na lokalnim izborima, s podacima prikupljenim do 11:30 sati.
Na razini Hrvatske odaziv iznosi 15,47 posto, a zasad najbolji odaziv bilježi se u Ličko-senjskoj županiji, gdje prelazi 20 posto...
Od četiri dalmatinske županije, najveći je interes birača u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Inače, izlaznost je gotovo ista kao i 2017. kada ih je glasovalo 15,98 posto.
Od četiri velika grada, najveću izlaznost ima Zagreb (15, 4 posto), Split (14, 4 posto), Osijek (13 posto) i Rijeka (12, 4 posto).
Lokalnu vlast za iduće četiri godine ima pravo birati tri milijuna 660 tisuća birača, a mogu to učiniti na 6. 572 biračka mjesta.
Birači odlučuju tko će ih zastupati u 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštini Grada Zagreba. Biraju i svoje općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Glasovati se može samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
Glasuje se od 7 do 19 sati, do kada traje i izborna šutnja.