Neizostavan dio realizacije investicija u graditeljstvu svakako su "papiri", svima prepoznatljiv izraz za dokumentaciju bez koje, sukladno Zakonu, nema izlaska bagera na teren ni postavljanja kamena temeljca.
Među "papirima" se pak najčešće spominje građevinska dozvola, od investitora "opjevana" u pravilu u negativnom kontekstu, a sve zbog roka u kojemu se (ne) izdaje.
Broj izdanih građevinskih, lokacijskih i uporabnih dozvola različit je u svim hrvatskim regijama, pa očekivano i u četiri dalmatinske županije. Unatoč tomu što su Zakonom određeni, različiti su i rokovi u kojima se izdaju. Ista je situacija i u gradovima, što je razvidno iz podataka koje su nam dostavili njihovi nadležni upravni odjeli za urbanizam i izgradnju.
Ovdje treba pojasniti da građevinska, lokacijska i uporabna dozvola spadaju u takozvane akte upravnog postupka, kojih ima ukupno 17. Tu je i 12 akata neupravnog postupka (potvrda parcelacijskog elaborata, potvrda glavnog projekta…)
Kad se govori o Splitsko-dalmatinskoj županiji, najvećoj po površini i po broju stanovnika, treba naglasiti da njezin Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje nije nadležan za Split i Kaštela, koji, kao veliki gradovi, imaju samostalne urede. I bez Splita te Kaštela, ovaj županijski odjel (sjedište Split i 10 ispostava) rješava 12 posto svih predmeta u RH (svaki osmi otvoreni predmet), a te predmete rješava sedam posto referenata u RH, kazao nam je pročelnik Marijo Radevenjić.
Splitu nedostaje referenata
– To bi značilo da nam nedostaje točno 40 referenata da bismo bili u prosjeku RH. Umjesto 63, trebalo bi ih biti 103 – veli Radevenjić, dodajući da se broj predmeta u posljednjih pet godina udvostručio, a u zadnjih 10-ak godina je trostruko veći, s tim da je u tom vremenu broj referenata ostao približno isti.
– Zanimljiv je podatak da neke od županijskih ispostava (npr. Trogir, Supetar, sjedište u Splitu za područje Podstrane i Šolte) pojedinačno zaprimaju više predmeta nego neke cijele županije (npr. Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska ili Ličko-senjska) – navodi Radevenjić.
Skupni podaci za prvih jedanaest mjeseci ove godine su: 172 zaprimljena zahtjeva, a 181 riješena lokacijska dozvola, 1479 zaprimljenih zahtjeva, a 1441 riješena građevinska dozvola, te 504 zaprimljena zahtjeva, a 456 riješenih uporabnih dozvola.
U istom razdoblju prošle godine zaprimljeno je 188 zahtjeva, a riješeno je 170 lokacijskih dozvola, zaprimljeno je 1380 zahtjeva, a riješeno je 1514 građevinskih dozvola (više nego ove godine), zaprimljena su 393 zahtjeva, a riješeno je 378 uporabnih dozvola.
– U ovoj se županiji na izdavanje građevinske dozvole čeka u prosjeku 10 mjeseci (303 dana).
Međutim, od tog se broja na kompletiranje zahtjeva potroši u prosjeku nešto više od sedam mjeseci (218 dana), a kad je predmet kompletiran, dozvola se dobije za prosječno nešto manje od tri mjeseca (85 dana). U Sinju, na primjer, za samo 29 dana. Napominjem da se ne sjećam da smo ikad zaprimili kompletan zahtjev, a zna se dogoditi da se predmet nadopunjava i 10-ak puta, tako da predmeti znaju sadržavati i više od stotinu različitih dokumenata, dopisa, zaključaka, očitovanja, zamolbi, suglasnosti, projekata itd. – naglašava naš sugovornik dodajući:
– Postoje investitori koji govore kako na dozvolu čekaju i po 10, 15 godina, ali oni u to vrijeme računaju i rješavanje vlasničkih odnosa, dogovore unutar obitelji, izradu i usklađivanje projekata, čekanje na odobrenje kredita itd.
‘Uništila nas je legalizacija‘
Prema riječima Radevenjića, najveći je uzrok ovakvog stanja brutalna legalizacija zgrada iz 2013. godine.
– Tada smo na razini županije zaprimili više od 60 tisuća predmeta odjednom. A ako znamo da godišnje zaprimamo 3000 do 5000 zahtjeva za dozvole, jasno je da smo odjednom dobili predmeta koliko ih dobijemo za 20 godina. Na riješene predmete i ozakonjene zgrade vezale su se i dozvole za njihovo dovršenje ili rekonstrukciju, pa utvrđivanje građevinskih čestica, pa etažiranja itd.
Ni nakon 10 godina nismo izišli iz tog problema, a bez značajnog povećanja broja djelatnika nećemo još godinama. Ovakvu legalizaciju smatramo doslovno aktivnošću koja je trajno upropastila sve odnose u izdavanju odobrenja za građenje i u uređivanju prostora općenito, pa se ne možemo smatrati isključivo odgovornima za sadašnje stanje – kaže pročelnik županijskog Odjela, kojega smo na kraju zamolili za komentar:
– Sve u svemu, očito su u vrijeme krize investitori odlučili sredstva uložiti u pripremu dokumentacije i ishođenje odobrenja za građenje, a najveća su gradilišta trenutno općina Podstrana za masovno stanovanja, otok Brač za vikend kuće ili manje turističke građevine, te već standardno šire makarsko priobalje za turističke građevine svih veličina. Sve je više i turističkih objekata u zagorskom dijelu županije, ali zasad ne možemo reći da se radi o nekom dramatičnom povećanju tog broja. Jedini savjet koji mogu dati investitorima jest da ugovore plaćanje projekata, tako da što veći dio sredstava ostave za isplatu nakon što dobiju potvrdu ovog ureda o kompletnosti zahtjeva. Tako će prisiliti projektante da pažljivije prouče propise i odredbe planova, te da ih poštuju kako bi zahtjevi što prije bili kompletirani – poručio je Radevenjić.
Očekivano, na isti problem predaje nepotpunog zahtjeva za ishođenje dozvola i ostalih akata iz nadležnosti ovih odjela upozoravaju u ostale tri županije te u gradovima, baš kao i na nedostatak referenata, što izravno određuje rok izdavanja traženih dokumenata.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije navode da je po zahtjevima stranaka u prvih jedanaest mjeseci ove godine riješena 441 građevinska dozvola, 61 lokacijska te 445 uporabnih. U istom razdoblju prošle godine su pak riješene 434 građevinske, 89 lokacijskih te 440 uporabnih dozvola.
Što se tiče rokova za izdavanje akata za građenje, prosječno je trajanje postupka od 30 do 60 dana od dana predaje projektne dokumentacije usklađene s prostornoplanskom dokumentacijom i Zakonom. Uporabne dozvole i utvrđivanje građevinskih čestica u pravilu se rješavaju u roku od 30 dana. Obavijest o posebnim uvjetima i potvrdama glavnog projekta izdaje se u roku od 20-ak dana od dana podnošenja zahtjeva – navode iz Dubrovačko-neretvanske županije.
‘Mi smo najefikasniji‘
Pročelnik nadležnog Upravnog odjela Zadarske županije Olivio Meštrović kaže kako se više od 90 posto odgovarajućih akata u tom odjelu izdaje u Zakonom određenom roku od 60 dana, međutim, i on upozorava da u kontekstu primjene i provedbe Zakona učestalo nastaje svojevrsna "problematika nerazumijevanja" između investitora i ovlaštenog projektantskog ureda.
Stječe se dojam, kaže, da investitor "računa" kako je danom podnošenje zahtjeva počeo i zakonski rok za rješavanje, što nije točno jer rok počinje kad je predmet kompletiran.
– Efikasnost rješavanja u našem odjelu pri samom je vrhu efikasnosti na razini RH (godinama smo na relaciji od drugog do četvrtog mjesta), a u Dalmaciji smo u kontinuitetu na prvome mjestu unatoč činjenici da su pritisci na prostor Zadarske županije u pogledu podnesenih zahtjeva, od Zadra do Dubrovnika, najveći upravo kod nas – naglasio je Meštrović.
Na ovim poslovima inače trenutačno radi 40 službenika zaposlenih na neodređeno vrijeme te 17 na određeno zbog povećanog opsega poslova, raspoređenih u sjedištu u Zadru te Benkovcu, Biogradu n/M, Gračacu, Obrovcu i Pagu.
– Evidentno je da se iz godine u godinu povećava opseg poslova i efikasnosti, kako podnesenih zahtjeva, tako i rješavanja – kaže Meštrović, pa navodi:
– Primjerice, u protekloj 2021. godini podneseno je 13.276 zahtjeva, a riješeno ih je 14.769, a samo u prvom polugodištu ove 2022. godine zaprimljena su 7442, dok je riješeno 8015 upravnih (dozvole) i neupravnih akata ili oko 13 posto više u prvom polugodištu ove u odnosu na prvo polugodište protekle 2021. godine. Tu su i rješavanja sukladno Zakonu o legalizaciji, u kojima je, kako što vam je poznato, zaprimljeno 59.279 zahtjeva, a do 30. lipnja ove godine riješena su 52.292 zahtjeva ili ukupno oko 88 posto. Danas je to i više od navedenog broja riješenih zahtjeva, a iduće godine završavamo te poslove u cijelosti. Do kraja ove godine može se očekivati više od 16.000 ukupno riješenih upravnih i neupravnih zahtjeva ili oko osam posto više nego što je to bilo u 2021. godini.
Pročelnik Meštrović naglašava i podatak da su od 2008. do kraja lipnja 2022. godine ukupno zaprimljena 200.293 zahtjeva, a riješena su 192.684, uz napomenu da se ovdje nalazi i ukupno 14.408 predmeta koji su kao neriješeni preuzeti od Ureda državne uprave još 2008. godine.
– Neovisno o svemu navedenom, ne smijemo niti možemo biti u cijelosti zadovoljni efikasnošću ove službe, i na poboljšanju se u kontinuitetu radi i to ćemo raditi i nadalje – samokritičan je Meštrović.
Nitko nam se ne javlja za posao
Iz Šibensko-kninske županije dostavili su nam podatke za drugi dio prošle te prvih šest mjeseci ove godine. Tako navode da je u tom razdoblju lani ukupno zaprimljeno 765 upravnih predmeta (zahtjeva za dozvole) te su riješena 804. Neupravnih je predmeta zaprimljeno 2311, a riješeno ih je 2226.
U prvoj polovini ove godine zaprimljeno je 815 upravnih predmeta, a riješena su 703. Neupravnih je zaprimljeno 2548, a riješena su 2532 predmeta.
– Iz navedenih podataka, uz činjenicu da je ovaj Upravni odjel opterećen velikim brojem naslijeđenih neriješenih predmeta u razdoblju od 1992. do 2021. godine, uz konstantan povećan priljev novih predmeta, odnosno povećanje broja neriješenih u odnosu na riješene predmete, potrebno je istaknuti probleme koji se generiraju na više razina – kazala je dr. sc. Sanja Slavica Matešić, pročelnica resornog odjela, obrazlažući problem s brojem referenata prisutan i u ostalim županijama.
– U razdoblju od 2021. godine ovaj Upravni odjel napustilo je čak sedam službenika pa ih je sada ukupno 26. Pri tome je u radni odnos primljeno svega dvoje službenika, iako je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo više javnih natječaja i oglasa za prijam u javnu službu – naglašava pročelnica.
Događa se, međutim, da se na natječaje kandidati uopće ne javljaju ili se javljaju u nedovoljnom broju. Problem ni tada ne prestaje jer, ako se i jave, pokaže se da mnogi od njih ne ispunjavaju posebne uvjete. I to nije sve budući da sreće nema ni s kandidatima koji budu pozvani na testiranje radi prethodne provjere znanja i sposobnosti. Oni, naime, jednostavno ne dođu.
– Uvidom u sustav eDozvola, koji se vodi pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, utvrđeno je da je prosjek izdavanja građevinskih dozvola u prošloj godini bio 103 dana, odnosno 77 dana za tekuću godinu (razdoblje od prvih jedanaest mjeseci ove godine), a što se sve računa od dana predaje urednog zahtjeva – naglasila je pročelnica, dodajući da je, od ukupno 26 službenika, svega njih 14 ovlašteno izdavati građevinske i uporabne dozvole.
– Ovaj je Upravni odjel u prvih jedanaest mjeseci ove godine izdao sveukupno nezanemarivu 491 građevinsku dozvolu, uz sve druge upravne i neupravne akte, što je, uz sve prethodno navedene "izazove", zaista veliki uspjeh – kazala je pročelnica.
Splitski Upravni odjel za urbanizam i izgradnju zaprimio je u prvih jedanaest mjeseci ove godine 212 zahtjeva, a izdao 217 građevinskih dozvola, što je manje nego u istom razdoblju lani, kad je zaprimljeno 235 zahtjeva i izdano 248 dozvola.
U istom je razdoblju, međutim, bilo neusporedivo više posla na ostalim aktima. Broj svih riješenih akata bez građevinskih dozvola (uporabne dozvole, rješenja za građevinske čestice, lokacijske dozvole, potvrde, uvjeti i sl.) u ovoj je godini 2172, što je s građevinskim dozvolama 2389 akata. Lani je, ne računajući građevinske dozvole, riješeno 1875 akata, a s građevinskim dozvolama 2123 akta.
– Dakle, ukupno smo izdali više akata nego u prethodnom periodu. Pritom treba naglasiti da je od srpnja prošle godine troje službenika suspendirano, u veljači ove godine otišla je jedna službenica, u lipnju i druga – naglasio je pročelnik odjela Teo Vojković, dodajući da je prosječni rok izdavanja građevinske dozvole u ovom upravnom odjelu 108 dana.
– Međutim, puno je veći problem duljina trajanja postupka od podnošenja zahtjeva do utvrđivanja urednosti i kompletnosti dokumentacije, koji se penje prosječno i do 9-10 mjeseci, i uzroci duljine ovog perioda mogu se pronaći upravo u nekoliko subjektivnih razloga – veli naš sugovornik pa nabraja unutarnju (ne)organiziranost odjela i manjak broja referenata, kao i "zasluge" investitora i projektanata, naglašavajući da jedan "neuredan" predmet potroši vrijeme kao nekoliko urednih.
Vojković, međutim, ne propušta naglasiti da postoji veliki broj projektanata, naročito mlađe i srednje generacije, koji prihvaćaju princip da dokumentacija mora biti uredna, sadržajno i kompletnošću sukladna Zakonu i odredbama prostornih planova, i da će se procedura provoditi brzo i jednostavno isključivo uz poštovanje ovog principa, uz uvažavanje opravdanih zahtjeva referenata.
– Pored problema neusklađenosti projekata s odredbama prostornih planova, potrebno je istaknuti da je često prisutna neurednost zahtjeva po osnovi vlasničkih odnosa, te nesređene i neusklađene katastarsko-geodetske dokumentacije, što, naravno, uzrokuje dugotrajne zastoje u provedbi procedure – kazao je Vojković, najavljujući rješenje dijela problema dodatnim zapošljavanjem, koje je u tijeku, te promjenama GUP-a i PPUG-a koje će, između ostalog, obuhvatiti i usklađivanje provedbenih odredbi s novim zakonima i podzakonskim aktima, kao i pojednostavljivanje odredbi koje su u prethodnom razdoblju uzrokovale česte dvojbene situacije.
A u Kaštelima...
Uz Split, i Grad Kaštela ima Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, u sklopu kojega djeluje Odsjek koji izdaje dozvole i neupravne akte. U prvih jedanaest mjeseci ove godine Odsjek je zaprimio 298 zahtjeva za rješavanje građevinskih dozvola, a riješio ih je 243. Za lokacijsku je dozvolu zaprimljeno 14 zahtjeva, a riješena su 24.
Zaključno sa studenim ove godine, naglašavaju iz Odsjeka, ukupno su zaprimljena 2094 različita zahtjeva upravnog i neupravnog postupka, s tim da je riješeno 1958 predmeta. U cijeloj prošloj godini zaprimljeno je 2400 različitih zahtjeva, a ukupno je riješeno 2413 predmeta. Prosječan rok izdavanja građevinskih dozvola je 41 dan, što je, naglašavaju, u okviru zakonskog roka od 60 dana.
U Gradu Zadru u prvih je jedanaest mjeseci ove godine izdano 277 građevinskih dozvola, a u istom razdoblju lani 242 dozvole. Ove godine riješeno je ukupno (izuzev građevinskih dozvola) 1620 predmeta, dok je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine riješeno ukupno (izuzev građevinskih dozvola) 1565 predmeta.
Ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole uredan i ako se u postupku ne pojave neke zapreke ili situacije, dozvola se može izdati za 30-ak dana. To bi bila idealna situacija, navode iz zadarskog resornog upravnog odjela, dodajući kako najveći dio zahtjeva nije uredan pa se rok produžava, no ne preciziraju na koliko dana.
Iz Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Šibenika u odgovoru na naš upit navode kako su se, prema evidenciji, na dan 31. prosinca 2021. nalazila 643 neriješena zahtjeva za izdavanje akata. Od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine zaprimljeno je 1427 zahtjeva, što ukupno iznosi 2070 zahtjeva za izdavanje akata. Dana 30. lipnja 2022. utvrđeno je da su u navedenom razdoblju riješena 1303 zahtjeva, te da je ostalo 767 neriješenih.
U ovom Upravnom odjelu provodi se i postupak legalizacije. Na dan 30. lipnja 2022. ukupno je riješeno 8711 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a neriješeno je ostalo 311 zahtjeva.
S namjerom pisanja o ovoj temi, upit istog sadržaja uputili smo na sve adrese nadležnih odjela u županijama i gradovima, na koji smo dobili odgovore s traženim podacima, u nekim slučajevima očigledno nepotpune. Iznimka je Grad Dubrovnik, od kojega do objave teksta odgovor nismo dobili iako smo dva puta slali upit i s nadležnima vodili nekoliko telefonskih razgovora.